Odluka Joe Bidena, američkog predsjednika na odlasku, da Ukrajini dopusti korištenje američkih raketa dugog dometa za napade na ruski teritorij slijedi već viđeni obrazac. Bijela kuća mjesecima odbija odobriti ukrajinske zahtjeve za oružjem u strahu od eskalacije. Kijev se buni i glasno osuđuje odbijanje, a taman kad se čini da je sve već propalo, Bidenova administracija odobrava zahtjev.

Ovakav scenarij viđen je i kod zahtjevima Kijeva za HIMARS-ima, tenkovima Abrams i avionima F16. Kod svih je bio isti obrazac ponašanja Washingtona, da bi na kraju stiglo odobrenje i to u trenutku kad je već gotovo prekasno, piše u analizi CNN.

Je li prekasno?

Je li prekasno da taktički raketni sustavi američke vojske s krajnjim dometom od oko 300 kilometara, poznatiji pod nazivom ATACMS, naprave razliku i promijene tijek rata? Odgovor je prilično složen.

Prvo, broj ATACMS-a do kojih Rusija može doći je ograničen i teško može donijeti promjenu na bojnom polju preko noći. Pogotovo što ih Ukrajina vjerojatno neće imati dovoljno.

Drugo, Ukrajina je već uspjela prodrijeti dublje u Rusiju koristeći jeftine dronove domaće proizvodnje, koji su razvijani uz pomoć SAD-a, napravivši njima već pustoš oko moskovskih zračnih luka.

Treće, radi se o prilično provokativnom potezu, iako je Moskva u ovom trenutku vojno oslabljena i malo je vjerojatno da će sada tražiti puni sukob s NATO-om ili SAD-om. No u jednom će trenutku Kremlj pokušati obnoviti taktike odvraćanja i osjetiti se dužnim uzvratiti udarac.

Sve to govori da se nije radilo o nimalo lako odluci za Bidenovu administraciju, koja sad tvrdi da se radi o odgovoru SAD-a na eskalaciju od strane Moskve i raspoređivanje sjevernokorejskih trupa na područje Kurska. U Bidenovim je očima, dakle, ovo odgovor na eskalaciju, ali iznimna simbolika ovog dopuštenja samo dodatno podcrtava njenu važnost, dok će novoizabrani predsjednik Donald Trump naslijediti rat u kojem su ulozi upravo postali znatno veći.

Ukrajinci ih imaju već godinu dana

BBC podsjeća da Ukrajina već više od godinu dana koristi sustave ATACMS, ali dosad nije imala dopuštenje da ih koristi unutar Rusije. Kijev je to komentirao ilustracijom da je to isto kao da se “od vas tražite da se borite s jednom rukom vezanom na leđima”.

Seems like 🇺🇦did another ATACMS strike near Kuban, Luhansk.

Action starts at 03:50. A dud and 3 hits within a minute. pic.twitter.com/aGP4cWKY07

— JB Schneider (@JohnB_Schneider) May 1, 2024

Očekuje se da će Kijev zasad imati dopuštenje gađati ciljeve oko regije Kursk, u kojoj ukrajinske snage drže preko 1000 četvornih kilometara teritorija, a ovih se dana očekuje velika protuofenziva ruskih i sjevernokorejskih trupa. Ukrajina bi mogla koristiti ATACMS za obranu od napada, ciljajući ruske vojne baze, infrastrukturu i skladišta streljiva.

Zaliha projektila vjerojatno neće biti dovoljna da preokrene tijek rata, pogotovo što je vrijednija ruska vojna opema poput mlaznih aviona već premještena na aerodrome dublje u Rusiji.

“Ne mislim da će to biti odlučujuće. Ali ovo je simbolična odluka da se podignu ulozi i pokaže vojna podrška Ukrajini”, komentirao je jedan anonimni zapadni diplomat u Kijevu za BBC.

Zamjenica pomoćnika ministra obrane u Obaminoj administraciji Evelyn Farkas navodi da je pitanje koliko je Ukrajini uopće dosad isporučeno raketnih sustava. No misli kako bi ATACMS-i mogli imati “pozitivan psihološki učinak u Ukrajini ako se koriste za napade na ciljeve kao što je Kerčki most”.

Što će Putin i Trump?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je još prije dva mjeseca upozorio da bi Moskva dozvolu za korištenje zapadnog oružja u Rusiji smatrala izravnim sudjelovanjem zemalja NATO-a u ukrajinskom sukobu.

“To bi bitno promijenilo samu bit i prirodu sukoba i značilo da se zemlje NATO-a, SAD i europske zemlje bore s Rusijom”, rekao je Putin.

No Rusija je i dosad postavljala čitav niz “crvenih linija”, no do značajnije eskalacije nije došlo.

Veliko je pitanje kako će se prema svemu postaviti novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji u Bijelu kuću ulazi za dva mjeseca, već je rekao da namjerava brzo okončati rat u Ukrajini. Očekuje se da bi Trump mogao stopirati Bidenovu odluku o dalekometnim projektilima, no u administraciji budućeg američkog predsjednika postoje i drugačija razmišljanja. Primjerice, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz tvrdi da bi SAD mogao ubrzati isporuke oružja Ukrajini kako bi prisilio Rusiju na pregovore.

Stoga je još uvijek nejasno kojim će putem krenuti Trump.