Najvjerojatniji budući slovenski premijer zauzima se za dijalog, kompromis i poštenje u politici

Miro Cerar: Spasit ću Sloveniju koju su političke elite skoro uništile

Denis Romac

Građani koji shvaćaju političke procese jedini izlaz vide u novoj stranci, koju vode neopterećeni ljudi s jednim ciljem – obnoviti slovensku politiku, državu i društvo

U ovom se trenutku Miro Cerar doista nalazi u jedinstvenoj poziciji. Iako se politički aktivirao tek prije mjesec dana, koliko je stara njegova stranka – koju je, nimalo slučajno, nazvao Stranka Mira Cerara – taj ugledni pravnik i intelektualac svojom popularnošću brzo je detronizirao »staru« političku elitu, zasjavši na mračnom političkom nebu u Sloveniji poput najsjajnije zvijezde.   

Njegovu nevjerojatnu popularnost – njegovoj stranci uoči sutrašnjih izvanrednih parlamentarnih izbora ankete najavljuju osvajanje između 30 i 40 posto glasova, što je za slovenske prilike nevjerojatan uspjeh i dosad je pošlo za rukom samo jednoj stranci, Liberalnoj demokraciji Slovenije, i to davne 2000. godine – zapravo je nemoguće razumjeti drukčije nego kao obračun slovenskih građana s tradicionalnim političkim strankama, njihovom koruptivnošću, pohlepom i egoizmom, koji su im očito dozlogrdili.


U Ceraru, mirnom i staloženom pravniku koji se u svojim javnim diskusijama uporno zauzima za dijalog, kompromis i poštenje u politici, prepoznali su spasitelja Slovenije, a čelnici tradicionalnih stranaka – podjednako i ljevice i desnice – prepoznali su u njemu protivnika i najveću opasnost.


   Ako je vjerovati predizbornim anketama uopće više nije upitno hoćete li pobijediti, nego samo kolika će biti razlika između vaše stranke i drugoplasirane stranke Janeza Janše. Vjerujete li tim anketama? 

  – Uopće se ne bavimo tim anketama. Takve najave nisu dobre jer dobro znamo da se u zadnjim danima kampanje mnogo toga može promijeniti. Ja i moja stranka toga smo svjesni i zato ćemo do zadnjeg trenutka intenzivno predstavljati svoj program i svoje kandidate. Ankete nas ne smiju uspavati jer moramo učiniti sve kako bismo građanima približili naš program, pogotovo u zadnjim danima koji mogu biti odlučujući za cijelu kampanju. 




  Čini mi se da se takva promjena na vrhu dogodila i na prošlim izborima u samom finišu kampanje, kada je Pozitivna Slovenija u zadnji tren prestigla Slovensku demokratsku stranku Janeza Janše…


   – Bilo je to veliko iznenađenje za Janšinu stranku. Poznato je da su zadnji dani kampanje najintenzivniji, jer tada stranke intenziviraju svoju komunikaciju, a građani sa zanimanjem prate predizborna sučeljavanja. Upravo u zadnjim danima najčešće svjedočimo negativnoj kampanji, pa i niskim udarcima. Zato moramo raditi do samog kraja, koliko god bolje možemo. 



Niste zadovoljni prodajom Mercatora Agrokoru. Zašto mislite da to nije dobar posao? Je li sadašnja vlada trebala blokirati tu prodaju?    – Ocjenjujemo da je taj posao zabrinjavajući. Znamo da se u ovom slučaju kupac, odnosno Agrokor, morao u velikoj mjeri zadužiti da bi kupio Mercator, što znači da postoji rizik da netko drugi, ako taj dug ne bude vraćen, postane vlasnik Mercatora.    Osim toga, Agrokor i sam ima razvijenu prehrambenu mrežu u Hrvatskoj i postoji realna bojazan, kada je riječ o slovenskim interesima, da će, što je razumljivo, prenošenje hrvatskog dijela prodajnog asortimana u Mercator ugroziti slovenske dobavljače. I kako ne znamo kakav će biti dugoročni razvoj Mercatora, postoji bojazan da su ugrožena radna mjesta u Mercatoru.    No ovdje moram naglasiti da ovo nije stvar vlade ili države. Riječ je o procesu privatizacije, u koji se vlada ne smije miješati, jer je vlada propustila priliku djelovati u korist Mercatora u prošlosti. No sada je to stvar tržišta, a ne vlade. Moramo pričekati odluke vlasnika.    Mi kao stranka nikad nismo smatrali da se vlada treba neposredno politički umiješati u taj postupak jer to ne bi bilo korektno. Naša stranka zagovara depolitizaciju korporativnog upravljanja, a kod državnih poduzeća država mora u skladu sa standardima takvog upravljanja djelovati kao dobar i brižan vlasnik. 


 


  Ni kapitala ni stričeva


Na prošlim, također izvanrednim izborima, pobijedila je Pozitivna Slovenija, stranka koja je osnovana svega dva mjeseca prije izbora. Vi ste vašu stranku, kojoj najavljuju pobjedu, osnovali prije samo mjesec dana. Što nam to govori o situaciji u Sloveniji?


   – Naglasio bih da ipak postoji određena razlika. Pozitivnoj Sloveniji pridružili su se članovi dviju postojećih stranaka, s dugim političkim karijerama i političkim iskustvom. Zato je Pozitivna Slovenija udružila neke vrlo poznate političke aktere, dok je naša stranka posve nova i nastala je iz civilne udruge koja je okupljala istomišljenike, zabrinute za budućnost Slovenije.     I sam sam bio dio tog društva. Prije više od godinu dana počeli smo se sastajati i pripremati viziju razvoja Slovenije, odnosno svojevrsni program, koji je zacrtao strateško usmjerenje Slovenije i mogao je poslužiti kao podloga za politički program, u slučaju da politika ne uspije pronaći izlaz iz krize.   

Padom vlade to se i dogodilo. Shvatili smo da je naša politika zašla u slijepu ulicu, na put bez izlaza. Imamo političke elite koje se godinama izmjenjuju na vlasti, no iako se pojedinci mijenjaju ključni akteri ostaju, kao i iste politike i način djelovanja. 


   U tome se krije jedan dio odgovora na vaše pitanje. Slovenija je s dosadašnjom politikom potonula u još dublju krizu. Zato je zapravo razumljivo da građani koji shvaćaju političke procese jedini izlaz vide u novoj političkoj sili, u novoj stranci, koju vode neopterećeni ljudi, ljudi koji imaju samo jedan cilj – obnoviti slovensku politiku, državu i društvo.  

 Imate li vi iza sebe moćne »stričeve iz pozadine«?


   – Nemamo nikoga u pozadini, iza nas ne stoji kapital, nikakvi stričevi iz pozadine, i građani to vjerojatno prepoznaju kao zadnju mogućnost. I sam ocjenjujem da smo na prekretnici. Moramo dokazati da smo kadri upravljati državom i izvesti Sloveniju iz krize. U slučaju da u tome ne uspijemo u godinu ili dvije doći će do preokreta u suprotni smjer i vjerojatno ćemo biti prepušteni direktivama izvana. 



Kako gledate na ukupne hrvatsko-slovenske odnose?    – Dobrosusjedski odnosi su u interesu obiju država i oba naroda. Kada pak između Slovenije i Hrvatske dođe do nesporazuma smatram da tome moramo pristupiti u duhu tolerancije i kompromisa. Ako pak to nije moguće za rješavanje međusobnih problema trebamo koristiti pravna sredstva, odnosno neki institucionalni okvir koji je karakterističan za demokratske i pravne države.


  


Bez pomaka


Premijerka na odlasku Alenka Bratušek, međutim, tvrdi da je njezina vlada već izvukla Sloveniju iz provalije, da je spasila Sloveniju i da je najgore prošlo…   – Kada bi to bilo istina onda njezina vlada ne bi pala, a ni potpora premijerki Bratušek vjerojatno ne bi bila tako niska, čime ne želim reći ništa loše o Alenki Bratušek. U našoj stranci drukčije gledamo na to. Slažem se da je vlada premijerke Bratušek donekle umirila političku atmosferu, što je bilo jako važno, te da je ublažila ideološke sporove, koje je neprestano generirala druga strana.    Njezina vlada donijela je neke najnužnije mjere, kojima je spriječila intervenciju izvana, no radilo se o tzv. vatrogasnim akcijama, što je donekle i razumljivo, jer trebalo je gasiti požare. Međutim, ta vlada nije imala nikakve strategije, nikakvo temeljno usmjerenje, niti je uspjela zaustaviti osnovne negativne trendove. Moramo znati da je, primjerice, dokapitalizacija banaka, uza sve ostale financijske injekcije koje smo dobili, provedena na račun novog zaduživanja u inozemstvu, i to skupog zaduživanja, dakle na račun poreznih obveznika. S tim se ne samo povećao naš dug, nego je trend javnog duga iznimno opasan, s visokim kamatama, tako da će to biti veliko opterećenje za naše javne financije i gospodarstvo u budućnosti.    Usprkos, dakle, nekim parcijalnim i pojedinačnim korisnim mjerama, u cjelini nije došlo do temeljnog pomaka, pogotovo ne na sistemskoj razini.    Pravna država još nije u uspostavljena u zadovoljavajućoj mjeri, politička kultura nije napredovala, a još uvijek nas Europska unija upozorava da na devet područja mnoge zadaće nisu obavljene. I ono što je po mom mišljenju rak rana današnje Slovenije: nismo uspješni u sprečavanju korupcije.    Kakva rješenja vi nudite?    – Naš stranački program je sistemski i cjelovit, jer moramo skladno djelovati na svim područjima kako bismo izašli iz krize. Zato je pravna država, uz pokretanje gospodarstva i konsolidaciju javnih financija, naš prioritet. Pravna država je po mom mišljenju preduvjet razvoja svih dijelova društva i države. Bez pravne države, ako prevlada korupcija, ne možemo imati ni uspješne banke, ni uspješno gospodarstvo, a niti uspješnu javnu sferu.     Višom razinom političke kulture želimo premostiti sadašnju duboku ideološku podjelu Slovenije na dva pola, a funkcioniranje pravne države trebalo bi osloboditi gospodarstvo.  

  Uzmimo samo jedan primjer na gospodarskom području: moramo osigurati stabilno i predvidljivo okružje za poslovanje, no i tu je pravna država ključan element, kada treba osigurati disciplinu plaćanja, smanjiti sivu ekonomiju, osigurati djelotvorne sudske postupke prije nego što poduzeća propadnu. Bitno je gospodarstvo rasteretiti nesnosnih administrativnih ograničenja, o čemu mi govore svi naši gospodarstvenici s kojima sam razgovarao, a ta ograničenja postavila je država. Zbog toga naša poduzeća ne mogu poslovati i zato nema stranih investitora. Zbog toga naša stranka pravnu državu stavlja u središte našeg programa. 


  Bez skrivanja


Zbog čega ste prije godinu i pol dana odbili ponudu Alenke Bratušek da formirate slovensku vladu? Premijerka Bratušek nedavno mi je rekla da ste se tada vjerojatno uplašili težine stanja u kojem je lani bila Slovenija, te da ste se sada predomislili jer je situacija danas ipak puno bolja.    – (smijeh) Pretpostavljam da premijerka Bratušek ne razgovara dovoljno s ljudima. Gdje god odem po Sloveniji nitko ne misli da je bolje nego prije. Naprotiv, ljudi misle da je gore i zabrinuti su, unatoč manjim pomacima o kojima sam govorio. Zato tu izjavu premijerke Bratušek shvaćam kao predizbornu izjavu.    Kada sam s njom prošle godine pregovarao o formiranju vlade, ona je nastupala u ime četiri stranke, s ciljem formiranja tzv. projektne vlade, što je slično tehničkoj vladi i takva bi vlada imala zadaću provesti nekoliko prioritetnih zadaća za Sloveniju. Moj bi odgovor tada bio pozitivan da sam bio vjerovao da postoje temeljni preduvjeti za uspjeh takve vlade. Međutim, to nije bio slučaj jer su neke stranke izričito povukle svoju potporu toj ideji, iako je takva vlada u tom trenutku vjerojatno imala potrebnu većinu u parlamentu, no to bi u tom trenutku uspjelo bilo kojem mandataru, jer su zastupnici željeli spriječiti prekid svojih mandata.    O kojim je strankama riječ?    – Nijedna stranka s desnog pola nije podržavala takvu vladu, a Pozitivna Slovenija bila je opterećena Jankovićevim korupcijskim aferama. Dakle, iza takve vlade nije bilo potrebnog konsenzusa.     Politička vas konkurencija optužuje da samo nudite moralna načela i malo toga konkretnoga u vezi s aktualnim problemima slovenskog društva, a optužbama na račun vaše imovine i visokih primanja na račun savjetovanja u parlamentu i savjetovanja kontroverznog slovenskog odvjetnika Mira Senice žele poručiti da ste, zapravo, isti kao i ostali političari. Vaš odgovor?  – Kao profesor puno sam predavao o etici i smatram da je u politici nužno osigurati poštovanje osnovnih etičkih principa, jer politika bez etike ne može opstati na dulji rok. No svjestan sam i realnosti. Jasno mi je, naime, da je u politici teško dosegnuti visoke etičke standarde, no uvjeren sam da u Sloveniji na tom planu – planu etičkih standarda – možemo postići više nego što smo postigli dosad. O tome govorim kad tvrdim da u Sloveniji moramo dosegnuti višu političku kulturu, no pritom ne želim idealizirati ni politiku niti život. I kao profesor uvijek iznova ponavljam da nitko nije savršen i da svi griješimo, ali etički pristup traži da greške priznajemo i ispravljamo.    No to da me sada zbog toga proglašavaju moralistom zapravo je taktika suprotne strane, jer nikad ni za koga nisam postavljao tako visoke etičke standarde kao što to žele prikazati jer smatraju da sam tako ranjiviji. Ako me proglase moralistom, naime, smatraju da će svaka, pa i najmanja pogreška na mojoj strani bitno dobiti na težini.    No odgovorit ću vam i na konkretne optužbe. Većina informacija koje o mojim prihodima i imovini kruže u zadnje vrijeme ili su pretjerane ili su namjerno lažne. Zbog toga smo točne informacije o tome objavili na našoj internetskoj stranici, jer želim da sve bude transparentno.    Vidim da kruže priče da sam milijunaš i da posjedujem ne znam koliko nekretnina no svatko tko pogleda te podatke, koje smo već desetak puta slali medijima, uvjerit će se da je situacija skroz drukčija. Primam plaću redovnog profesora na Sveučilištu u Ljubljani, a dodatno se, u slobodno vrijeme, samostalno bavim pravnim savjetovanjem. Zahvaljujući tom savjetovanju zarađivao sam iznadprosječno, to je činjenica, no ipak nije riječ o tako visokim prihodima kao što se piše, jer se ti iznosi najčešće prikazuju kao bruto iznosi, i to u razdoblju od deset godina, zbog čega se iznos, od recimo 200 tisuća eura u desetogodišnjem periodu, čini visokim, iako se pritom ne uzima u obzir koliko to iznosi mjesečno, i to da sam redovito plaćao sve poreze na te prihode i da su oni bili bitno niži.    No ništa ne želim skrivati i sve što se tiče moje djelatnosti je transparentno. Kada je riječ o savjetovanju u odvjetničkom uredu Senica svjestan sam da je Miro Senica pod stalnom sumnjom za različite nepravilnosti, no ovdje se radi o drugim stvarima. Za taj sam ured i njegove različite odvjetnike kao vanjski neovisni ekspert davao svoja pravna mišljenja, i to isključivo iz ustavnopravnog područja, tako da nikad nisam imao nikakvog dodira sa spornim poslovima za koje optužuju Senicu i u tome nije bilo ništa sporno. Na kraju krajeva, savjetujem i mnoge druge institucije i organizacije, koje donose razne sporne odluke, savjetujem u parlamentu, katkad i poneko ministarstvo. Uvijek savjetujem po vlastitoj savjesti i u skladu sa zakonom.   

Dobri argumenti


Svojim političkim uspjehom ugrožavate i ljevicu i desnicu. Za svoju stranku tvrdite da ne pripada ni desnici ni ljevici, jer želite prevladati ideološke podjele, no kritičari vam prigovaraju da u tom slučaju, kada tvrdite da zastupate sve građane, zapravo ne zastupate nikoga. Kako odgovarate na takve kritike?   – Riječ je opet o predizbornim manipulacijama, koje moram odbaciti. Prigovaraju nam da nemamo program, iako je naš program već odavno objavljen, dostupan i opsegom usporediv s drugim stranačkim programima.     I drugo, nije točno da se ne izjašnjavamo o ideološkim pitanjima. U kampanji smo dobili puno pitanja o našim programskim usmjerenjima i ideološkim pitanjima, primjerice abortusu, o istospolnim zajednicama, o manjinskim pitanjima, prošlosti, legalizaciji lakih droga, kao i o drugim temama koje imaju snažan ideološki naboj, kao što su privatizacija, socijalna država… Konkretno i jasno odgovorili smo na sva takva pitanja, iznoseći naša stajališta o tim temama. No mi neka od tih ideoloških pitanja, iako smo svjesni njihove važnosti, ne stavljamo u središte, jer se želimo usmjeriti na ono što je od ključne važnosti za razvoj i budućnost Slovenije, kako ne bismo imali petinu državljana koji žive ispod praga siromaštva, koliko ih imamo danas, i kako bi mladi ljudi mogli dobiti posao, te kako bi svi ljudi imali mogućnost za dostojanstven život.     Zato mislimo da je ta ideologizacija prenaglašena. Slažemo se, ideološka pitanja su važna, no one ne smiju postati središtem interesa aktualne politike, kao što je to slučaj kod nekih stranaka, koje se zato uglavnom bave same sobom. To je neproduktivno i stvara radikalne podjele u društvu.    Sjećam se da niste bili zadovoljni s arbitražnim sporazumom što ga je Borut Pahor dogovorio s Jadrankom Kosor. Što očekujete od arbitraže u Haagu? Kako komentirate činjenicu da je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec praktički unaprijed proglasio slovensku pobjedu u tom sporu?  

– Moje nezadovoljstvo arbitražnim sporazumom bilo je motivirano mojim uvjerenjem da je Slovenija propustila neke povoljne prilike da s Hrvatskom zaključi bolji i za Sloveniju povoljniji dogovor od arbitražnog sporazuma. No, Slovenija je legitimno odlučila prihvatiti arbitražni sporazum, i s tim sam se suglasio, smatrajući da u tom slučaju trebamo uložiti sve znanje i sposobnosti da što bolje zaštitimo naše interese. I sam sam sudjelovao u pripremi arbitraže u jednoj fazi tog postupka i vjerujem da Slovenija zaista ima dobre argumente. Pretpostavljam da zato i ministar Erjavec, temeljem pažljivo i stručno pripremljene argumentacije, kao i dobre odvjetničke ekipe, utemeljeno vjeruje da nam se smiješi uspjeh i da ćemo ostvariti ono što zagovaramo.