Predsjednik Zoran Milanović otputovao je u posjet Mađarskoj, a u Budimpešti se sastao s mađarskom predsjednicom Katalin Novák. Sastat će se i s predstavnicima hrvatske zajenica u Mađarskoj, a tijekom poslijepodneva i s mađarskim premijerom Vikotorom Orbánom.

Nakon svečanog dočeka i sastanka dvaju predsjednika, Milanović i Novák dali su izjave za medije, prenosi Večernji list.

Novák: Nikad nismo ratovali

– Milanović vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Hrvatska i Mađarska su vrlo blisko povezane države i jako mi je drago što ga mogu ugostititi ovdje u Budimpešti.

Sutra zajedno idemo u Vesprem i otvorit ćemo Europsku prijestolnicu kulture u tom gradu. Na Hrvatsku gledamo kao partnera koji je neizbježan, nikada nismo s njima ratovali i imamo jake veze za koje se zalažemo da budu još čvršće – kazala je Novák na početku.

– Pozdravljamo ulazak u Schengen i eurozonu Hrvatske. Ako govorimo o trgovinskim vezama, one su vrlo dobre – možemo govoriti o vrlo dinamičnom rastu trgovinske razmjene pa je tako Mađarskoj Hrvatska treća po trgovinskoj razmjeni.

Razgovor o 7 točaka

Nadam se će da sada, kada su nestale granice, još više turista posjetiti Hrvatsku – dodala je te kazala kako je s Milanovićem razgovarala o ”sedam točaka”.

– Prvo je bilo pitanje rata u Ukrajini. Mi osuđujemo napad na jednu neovisnu državu i podržavamo integritet Ukrajine od prvog trenutka. Također, zalažemo se da dođemo do mira.

Druga točka je da trebamo nastaviti integraciju, dok je četvrta zaustavljanje ilegalnih migracija. Četvrta točka je jačanje infrastrukturnih veza Hrvatske i Mađarske koja jača – te nastavila s nabrajanjem.

Milanović: Ovdje se osjećam odlično

Potom je nastavio Milanović.

– Malo tko je uspio sagraditi ovakav grad poput Budimpešte. Bit ću nešto kraći od Novak – ovdje se osjećam odlično.

Mi smo susjedne države, a susjed kada su u pitanju države nije isto kao i susjed u zgradi. Ovdje ćemo živjeti još jako dugo, a mi nismo imali nikada ozbiljne nesporazume – započeo je pa nastavio:

– Bio sam hrvatski diplomat ’90-ih godina i to je bilo teško razdoblje za Hrvatsku. Osim što je Hrvatska ratovala sama, što treba naglasiti, svega nekoliko država nam je bilo otvoreno za pomoć – Mađarska, Austrija i Njemačka.

Mađarska možda i najviše, tako da ja to nikada neću zaboraviti jer sam izravni svjedok toga. Godinama kasnije bio sam i premijer, predsjednik Vlade…

U nekim stvarima se nisam slagao s Orbanom, ali se u nekim bitnima slažemo, a to je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tih pravila i vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi.

“Zbog zagrljaja EU Britanci su imali potrebu pobjeći”

Predsjednik se potom dotaknuo EU i njegovog viđenja politike koja se posljednjih godina vodi.

– Moramo se osloboditi iluzije da smo svi jednaki, to su činjenice. EU ne može funkcionirati po principu ”gleichschaltunga” – uspravnice onako kako to birokracija u Bruxellesu govori.

Godinama slušam o ”poretku baziranom na pravilima EU”. To jako simpatično zvuči, ali ja sam za vladavinu prava jer je to sigurnije jer onda ne može doći netko drugi i tumačiti zakone kako hoće – dodao je.

– EU je funkcionirala dobro, i ulazak je bio povijesni cilj političara moje generacije, i mi smo taj cilj postigli. Što dalje – stvaranje europske jedinstvene države? To nikada.

Taj zagrljaj je potjerao Veliku Britaniju, njezini građani su imali potrebu pobjeći. Hrvatska nije ušla u EU da bi postala mali kotačić u nekom stroju, nego da zadrži svoj integritet – komentirao je Milanović.

Ako EU želi ići dalje, lagano i polako će morati prihvatiti različitosti, naglasio je hrvatski predsjednik.

– To će se dogoditi i u nekoj većoj državi od Mađarske, neće se moći ”gleichschaltati” i to smatram velikim problemom – dodao je.

Milanović zabrinut za mađarsku manjinu u Ukrajini

Govoreći o ratu u Ukrajini, Milanović je to usporedio s Hrvatskom u ratu sa Srbijom.

– S obzirom da imamo bogato i teško iskustvo problematike manjinskih prava, osjećam se dužnim reći neke stvari. Bili smo u ratu s državom koja je bila jača, nismo imali oružje i nitko nam nije pomagao.

Zapadne zemlje su nam nametale visoke kriterije i bili smo pod embargom. I pod takvim okolnostima donosili smo odluke, provodili najviše standarde zaštite prava manjina.

Nakon rata, ljudi su se počeli vraćati u Hrvatsku, među njima i Srbi i stoga su počeli tražiti svoja manjinska prava. Mi smo im ta prava omogućavali, čak ponekad i pod pritiskom.

I onda nakon strašnih zločina poput onih u Vukovaru, ljudi žive zajedno mješovito, s tim ljudima. Ja sam kao premijer manjini davao pravo da koriste jezik i pismo tih okupatora.

To na kraju nije provedeno jer je sljedeći popis stanovništva pokazao da ih je manje od 30 posto. Pa ako su Hrvati mogli sa Srbima, onda ne vidim gdje je problem u Zakapartskoj regiji gdje žive Mađari.

Zašto o tome EU šuti? Je li to isto proruski stav ako se o tome govori? To vam je razlika između ”rules based order” i vladavine prava – dodao je.

“Borio sam se za socijal-demokraciju i Bruxelles, a onda…”

Može li se promijeniti ”teroriziranje Mađarske” unutar EU, upitao je mađarski novinar hrvatskog predsjednika.

– Mađarska vladajuća stranka ima određenu politiku. Ta politika je, po svakome tko ima dvije vijuge u glavi, nešto desnija, ali demokratska.

Ja sam ovdje u Budimpešti 2012. govorio na predizbornom skupu i bio sam za opoziciju. Shvatio sam kasnije da to nikome ne bih preporučio.

Borio sam se za socijal-demokraciju i Bruxelles svima i za sve, a onda došao doma i shvatio da nemam što ja tamo raditi, kao što ni Orban nema što raditi u Hrvatskoj – komentirao je.

– Da bih penalizirao jednu cijelu državu kao što su Mađari, a sutra možda neka veća država, to je uništavanje Europske unije. U Bruxellesu sam bio godinama, studirao sam to. Što je EU parlament? Kome odgovara Ursula von der Leyen? To su ljudi koje odlučuju o novcu – kazao je.

“Borrell je uputio dopis Hrvatskoj u kojem laže”

Ponovno se dotaknuo dopisa kojeg je visoki predstavnik Josep Borrell uputio ministarstvu vanjskih poslova, vezano uz sudjelovanje Hrvatske u EUFOR-ovoj misiji Altea u BiH.

– Borrell je uputio Hrvatskoj dopis u kojem laže. Tretira nas kao da smo retardirani, isprike na rječniku, kao da imamo ”posebne potrebe”.

Ja pokušavam biti pristojan, ali u nekom trenutku moraš reći dosta. Uputio si mi pismo u kojem lažeš da je dopušteno što nije dopušteno, i obrnuto.

I kako voditi normalan dijalog? To je izraz nepoštovanja. To je kao da dijete s posebnim potrebama pita majku jel se može ići van igrati, pa mu majka kaže da ne može jer je vani mrak. E pa Hrvatska nije to dijete – kazao je.

– Ono što neću dopustiti je da postanemo mali psić u čoporu – zaključio je predsjednik Milanović, prenosi Večernji list.