Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te poziva tom prigodom vlade i proizvođače na distribuciju zdrave hrane ljudima diljem svijeta.

Na Sredozemlju bi 529 milijuna stanovnika trebalo uživati u lokalnom voću, povrću, maslinovom ulju i ribi, ali mnogima od njih zdrave namirnice nisu dostupne.

Unija za Mediteran, organizacija s 43 zemlje, upozorila je u svom posljednjem izvješću da klimatske promjene, zagađenost, loši uvjeti poljoprivrednika, skupi energenti i ratovi onemogućuju proizvodnju i distribuciju kvalitetne hrane.

Dovoz žitarica iz Ukrajine i Rusije otežan je nakon što su te dvije zemlje otpočele rat prije dvije godine, pa se oko 329 milijuna ljudi u zemljama južnog i istočnog Mediterana suočava s poskupljenjima i nestašicom.

Palestinci pod izraelskom opsadom u Pojasu Gaze gladuju i bivaju bolesni jer je blokiran ulazak kamionima s hranom.

“Hitno moramo osigurati dotok hrane i ojačati međusobnu suradnju protiv gladi u čitavoj regiji”, rekao je Kamel Nasser, glavnik tajnik Unije za Mediteran.

Suprotna, europska obala Mediterana, izložena je pak vremenskim nepogodama.

Španjolska, gdje se proizvede polovica maslinovog ulja na svijetu, suočava se s dugotrajnom sušom i neuobičajeno visokim temperaturama. Boca s litrom ekstra djevičanskog maslinovog ulja u trgovini u Madridu košta 9,25 eura dok je prije tri godine koštala oko 3,50 eura.

“Jako je poskupjelo”, kaže 37-godišnja Andrea, stanovnica glavnog grada. Potrošnja maslinovog ulja u Španjolskoj pala je 25 posto od veljače 2020., podatak je udruge tamošnjih proizvođača.

Poljoprivrednici su u ponedjeljak blokirali granicu između Španjolske i Francuske tražeći od svojih vlada da im dodatno subvencioniraju gorivo i postrože pravila za uvoz hrane u Europsku uniju. Upozoravaju da je Europa zapljusnuta uvoznom hranom “upitne kvalitete”.

Slično je u Hrvatskoj gdje je prije šest mjeseci osnovana Agrarna stranka.

“Sigurna hrana ne mora nužno značiti i da je zdrava”, kaže predsjednik stranke Robert Hadžić, inače voćar iz okolice Zagreba. “Danas smo više nego ikada izloženi štetnim utjecajima hrane na ljudsko zdravlje”, dodaje.

Agrarna stranka, koju 80 posto čine poljoprivrednici, a 20 posto agronomi i profesori, protivi se prekomjernoj upotrebi pesticida i genetski modificiranih organizama u proizvodnji hrane za ljude i životinje.

“Regulatorna tijela odobravaju stavljanje u promet, po principu maksimalno dozvoljenih količina određene supstance, ne uzimajući pritom u obzir kumulativno djelovanje (taloženje) štetnih supstanci u ljudskom, životinjskom ili biljnom organizmu”, kaže Hadžić.

Štetne tvari gomilaju se u tlu te ulaze u ljudsko tijelo putem vode za piće i navodnjavanjem biljaka koje se kasnije koriste kao hrana.

“Ovaj problem je naročito izražen u mediteranskom prostoru. Stoga moramo ozbiljno razmisliti i promijeniti način na koji proizvodimo hranu”, kaže.

WHO naglašava kako kvalitetna hrana predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika dobrog zdravlja dok je zdravstveno neispravna hrana uzrok bolesti, poremećaja rasta i razvoja te mentalnih bolesti. Broj ljudi koji si ne mogu priuštiti zdravu prehranu u svijetu povećao se za dodatnih 112 milijuna između 2019. i 2020., na gotovo 3,1 milijardu, zbog poskupljenja tijekom pandemije, izvijestio je UN.

Hadžić kaže da se čovječanstvo može prehraniti zdravom hranom, ali da smo “prekomjerno opskrbljeni” onom nezdravom iz velikih korporacija.

“Moramo otvoreno prokazivati i demantirati one koji tvrde da se čovječanstvo ne može prehraniti bez korištenja “otrova” i bez organizama napravljenih u korporativnim “laboratorijima moći”, napominje.