PES

Mandataru nove crnogorske vlade treba podrška prosrpske i proruske oporbe. Isključio je ostale

Portal Novi list, Hina

Ilustracija Budve / Foto Reuters

Ilustracija Budve / Foto Reuters

Milojko Spajić čelnik je Pokreta Europa sad (PES), osvojili su najviše mandata na parlamentarnim izborima



Crnogorski predsjednik Jakov Milatović povjerio je u četvrtak mandat za formiranje nove crnogorske vlade čelniku Pokreta Europa sad (PES) Milojku Spajiću, čija stranka je na nedavnim parlamentarnim izborima osvojila najviše zastupničkih mjesta.


Milatović je prethodno održao konzultacije s predsjednicima 18 političkih stranaka koje imaju zastupnike u crnogorskom parlamentu na kojima je rečeno da Crna Gora treba dobiti stabilnu vladu koju bi podržalo najmanje 49 zastupnika.


“Od svih političkih subjekata tražio sam eksplicitno izjašnjavanje o tome podržavaju li nekog kandidata. Iskristalizirao se samo jedan prijedlog kandidata, a to je nosilac liste PES-a Milojko Spajić.




Njega su podržale političke stranke koje zbirno imaju 44 zastupnička mjesta”, rekao je Milatović, istaknuvši da su to Spajićev PES, Demokrate, bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, Bošnjačka stranka, dvije stranke Albanaca u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa i Socijalistička narodna partija.


Milatović je rekao da kao predsjednik Crne Gore smatra da je toj zemlji potrebna stabilna vlada nespornog europskog i reformskog profila.


“Među strankama postoji konsenzus vezan uz unapređenje vladavine prava i borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Jačanje kredibilnosti NATO članstva nalazi se u vrhu prioriteta, a nitko od sudionika razgovora ne dovodi u pitanje članstvo u NATO-u”, rekao je Milatović.


On je istaknuo da od danas počinje teći rok od 90 dana koliko mandatar Milojko Spajić ima po zakonu za konstituiranje vlade.


Za stabilnu vladu trebat će prosrpska koalicija?


Na parlamentarnim izborima 11. lipnja PES mandatara Milojka Spajića osvojio je 24 od ukupno 81 mandata u parlamentu Crne Gore.


Nakon proglašenja konačnih rezultata Spajić je razgovarao s mogućim političkim partnerima u vlasti, pokušavajući sastaviti stabilnu vladu s potporom najmanje 49 zastupnika da bi se tropetinskom većinom mogli prihvatiti neki zakoni. Zadnje dvije vlade imale su vrlo usku potporu od 41 zastupnika.


No stabilna vlada s tolikim brojem glasova nije moguća bez podrške prosrpske i proruske koalicije “Za budućnost Crne Gore”, koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić, s obzirom na činjenicu da je Spajić odmah nakon svoje relativne pobjede na izborima isključio mogućnost suradnje s Demokratskom partijom socijalista, koju je 30 godina predvodio Milo Đukanović, te s Ujedinjenom reformskom akcijom aktualnog premijera Dritana Abazovića, koje imaju ukupno 25 zastupnika.


Za potrebnu potporu treba mu podrška Mandićeve prosrpske koalicije.


Istodobno Spajić je sve manjinske stranke, koje imaju ukupno deset zastupnika, pozvao da budu dio buduće vlade. No pitanje je tko će od njih prihvatiti suradnju s Mandićevom prosrpskom koalicijom.


Čelnik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović već je isključio mogućnost potpore i učešća u vladi ako bi u nju ušli Mandićevi predstavnici.


Nedorečeni su po tom pitanju ostali čelnici dvije albanske stranke koje imaju tri zastupnika u parlamentu i Bošnjačke stranke, koja je osvojila šest zastupničkih mjesta.


Pokret Europa sad je politička stranka desnog centra, nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović.


Ta vlada, koja je formirana nakon što je Milo Đukanović prvi puta tri desetljeća poražen na izborima, formirana je pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.


Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura.


Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.