Mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban, koji je ostao blizak Kremlju unatoč ratu u Ukrajini, potpisao je početkom srpnja ukaz o ublažavanju restrikcija za državljane osam zemalja, među kojima Rusiju i Bjelorusiju.


Europska komisija zatražila je objašnjenje, a kritike su uputili i konzervativci u Europskom parlamentu koji su zabrinuti zbog mogućih sigurnosnih prijetnji Europi.




“Apsolutno ne postoji nikakav pravni ili sigurnosni problem kad je riječ o nacionalnoj karti”, koju će moći dobiti državljani tih osam zemalja, rekao je mađarski ministar za europske poslove Janos Boka, na konferenciji za novinare u Bruxellesu.


“Štoviše, očito postoji svojevrsna politička histerija koju su stvorili većina u Europskom parlamentu i neke države članice”, rekao je.


“U aktualnom geopolitičkom kontekstu”, taj novi vizni status u Mađarskoj “jako je sporan”, ocijenio je Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), najveće političke skupine u Parlamentu, u pismu poslanom potkraj siječnja predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.


Takva politika “mogla bi otvoriti put prema špijuniranju i potencijalno omogućiti velikom broju Rusa da uđu u Mađarsku bez minimalne kontrole, što je velik rizik za nacionalnu sigurnost.”


Mađarska je od srpnja izdala samo 14 “nacionalnih karti” ruskim i bjeloruskim državljanima, rekao je Boka, mnogo manje od drugih država članica.


Je li prisustvo Rusa i Bjelorusa u EU-u prijetnja sigurnosti “pitanje je o kojem se može razgovarati”, dodao je.


“Ali ako mislite da postoji prijetnja, tada se to pitanje ne bi trebalo ticati samo Mađarske”, naglasio je.


Napetosti između Bruxellesa i Budimpešte, koja od 1. srpnja predsjeda Unijom, zaoštrile su se otkako je Orban početkom srpnja posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina a da se u vezi te “mirovne inicijative” nije konzultirao s europskim kolegama.