Gotovo osam mjeseci nakon početka rata Vladimira Putina protiv Ukrajine, građani u ključnim zemljama zapadnog saveza pokazuju malo apetita za vrstu ustupaka Rusiji koji bi mogli biti dio konačnog sporazuma o okončanju borbi, prema velikom istraživanju.

Globalistički projekt YouGov-Cambridge, koji je mjerio javno mnijenje u 25 najvećih svjetskih zemalja, također je pronašao snažnu potporu za održavanje, a često i pooštravanje i širenje vojnih i ekonomskih mjera protiv Moskve, prenosi The Guardian.

Beskompromisno raspoloženje

No dok je anketa pokazala da su ispitanici u većini zapadnih zemalja beskompromisno raspoloženi, više zemalja diljem svijeta – uključujući i neke na zapadu – bile su izrazito ambivalentnije, ili čak suosjećajne, prema Rusiji.

“Ako Putin računa na slabljenje zapadne odlučnosti, ovo istraživanje sugerira još loših vijesti za njegovu vojnu kampanju”, rekao je Joel Rogers de Waal, akademski direktor YouGova.

“Ali to nije međunarodni konsenzus.”

Anketa, provedena između 24. kolovoza i 22. rujna, pokazala je da je od 13 zapadnih ili anglofonih zemalja – Francuska, Njemačka, Švedska, Danska, Španjolska, Italija, Grčka, Mađarska, Poljska, UK, SAD, Australija i Kanada – “glavna skupina ” od 10 podržala je održavanje gospodarskih sankcija Rusiji. Grčka, Mađarska i Italija su ostale izvan ovog prosjeka.

Među preostalih 10 zemalja, potpora sankcijama kretala se od niskih 57% ili 58% u Francuskoj i Njemačkoj, preko 60%, 62% i 65% u Kanadi, SAD-u i Poljskoj, do visokih od više od 70% u UK, Švedska i Danska.

Sankcije treba ojačati

U tih istih 10 zemalja, značajan broj – 62% u Poljskoj, 57% u Švedskoj, 50% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 40-50% u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u – također smatra da postojeće sankcije “nisu dovoljno oštre” i treba ojačati.

Mnogi zapadni birači spremni su platiti cijenu za to, s oko polovice ili više – 66% u Danskoj, 63% u Ujedinjenom Kraljevstvu – za sankcije čak i ako su njihovi životni troškovi malo porasli (podrška je smanjena ako je implicirano “veliko povećanje”, ali ne više od oko 10 bodova).

Vojno, postojala je znatna potpora za pomoć NATO-a ukrajinskim snagama, uključujući opskrbu oružjem, obavještajne podatke i obuku izvan zemlje; kibernetičko i informacijsko ratovanje usmjereno protiv ruske vlade; pa čak i za vojne savjetnike unutar Ukrajine (sve dok bi ostali izvan borbi).

Većina u svih 10 ključnih zapadnih zemalja također je bila za primjenu nenasilnih mjera “hibridnog ratovanja”, kao što je ciljanje ruskih medija s alternativnim informacijama – ali bilo je malo temeljne zapadne podrške (30-40% u većini zemalja, padajući na samo 20% u Njemačkoj) za izravnu vojnu uključenost NATO-a.

Zapadni birači su neustrašivi u svom mišljenju

“Usprkos svoj ovogodišnjoj javnoj buci o opasnostima globalne nuklearne katastrofe koja izbija iz rata, mnogi zapadni birači neustrašivi su u svom mišljenju da bi NATO trebao nastaviti podržavati ukrajinske ratne napore”, rekao je Rogers de Waal.

Što je možda najintrigantnije, većina zapadnih ispitanika pokazala je malo apetita za – ako ga uopće ima – kompromis s Kremljom oko toga kako bi sukob mogao završiti.

U anketi je postavljeno pitanje hoće li podržati razne ustupke Moskvi – ukidanje sankcija, ruski suverenitet nad Krimom, neovisnost Donjecka i Luhanska i jamstvo da Ukrajina neće ući u NATO – ako Rusija pristane prestati ratovati i odustane od svega, većine, nekih ili nikakvih ukrajinskih teritorijalnih dobitaka.

“Ono što je zapanjujuće je koliko je općenito niska razina potpore za davanje ustupaka Rusiji u bilo kojem od tih scenarija – i kako razlika između Rusije koja se odriče svog novookupiranog ukrajinskog teritorija i nijednog čini samo ograničenu razliku u ukupnom rezultatu”, rekao je Rogers de Waal.

Samo 13% ispitanika u Francuskoj, na primjer, podržalo je priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom ako Moskva ne odustane od svog novog ukrajinskog teritorija – ali postotak nije bio jako različit (17%) ako ga preda cijeli.

U Njemačkoj su odgovarajuće brojke bile 20% za “sve” i 17% za “nijednog”; u Švedskoj 13% i 10%, u Španjolskoj 18% i 16%; Poljskoj 12% i 11%, Britaniji 10% i 6% i SAD -u15% i 13%.

Tri europska “otpadnika”

Tri europske zemlje bile su dosljedne iznimke na zapadu. Na pitanje čini li NATO previše da pomogne Ukrajini, samo 7% u Danskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji odgovorilo je potvrdno – ali brojke u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj bile su 22%, 23% i 31%.

S 37% i 32%, podrške u Grčkoj i Mađarskoj za zadržavanje sankcija Rusiji, to je otprilike upola manje nego u ostalim zapadnim zemljama, dok je jedva petina ispitanika u Grčkoj i Mađarskoj poduprla slanje teškog naoružanja NATO-a Ukrajini, naspram 44% u Francuskoj, 57% u UK i 65% u Poljskoj.

Italija je često padala između Mađarske i Grčke s jedne strane i središnjeg zapadnog bloka s druge strane.

Slično tome, Grčka, Mađarska i Italija bile su znatno sklonije ustupcima Rusiji: na primjer, 31% ispitanika u Grčkoj, 28% u Mađarskoj i 23% u Italiji bilo je za priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom čak i ako Rusija ne odustane od svog novog ukrajinskog teritorija, naspram 8% u Danskoj i 6% u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Izvan zapada – istraživanje je također obuhvatilo Brazil, Meksiko, Tursku, Egipat, Saudijsku Arabiju, Indiju, Japan, Indoneziju, Tajland, Keniju, Nigeriju i Južnu Afriku – mnoge druge zemlje bile su izrazito proruske.

Na primjer, samo oko 35% ispitanika podržalo je ekonomske sankcije u Turskoj, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji i Tajlandu, a jedva trećina u Turskoj, Egiptu i Saudijskoj Arabiji podržala je NATO-ovo slanje teškog naoružanja Ukrajini.

Propagandni rat – uspjesi i neuspjesi

Samo manjine u 25 zemalja diljem svijeta – u rasponu od 3%-6% u Velikoj Britaniji i Španjolskoj do 22% u Indiji i 23% u Saudijskoj Arabiji – vjeruju da bi svijet bio sigurnije mjesto kada bi Rusija postigla svoje ciljeve u Ukrajini.

Na zapadu je većina ispitanika velikom većinom odbacila narativ koji je Moskva isplela kako bi opravdala svoju invaziju na Ukrajinu i općenito prihvatila stav saveza o tome što je uzrokovalo rat, pokazalo je istraživanje YouGov-Cambridge.

“Ako Kremlj nije uspio postići svoje izvorne vojne ciljeve na terenu u Ukrajini, onda se također borio da prevlada u širem informacijskom ratu kako bi se definirali uzroci i opravdanja za sukob”, rekao je Rogers de Waal.

U istih 10 ključnih zapadnih zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Švedsku i Poljsku, jedva 20% – i samo 8% u Ujedinjenom Kraljevstvu – reklo je da vjeruje ruskoj liniji da je invazija imala za cilj zaštititi etničke Ruse od genocida.

Slično mali broj prihvatio je još jedan ruski argument, da je Ukrajina pala pod utjecaj nacizma, s nešto više – ali općenito manje od 25% – koji vjeruju tvrdnji Moskve da je Zapad pokušao iskoristiti Ukrajinu kao bazu za prijetnju Rusiji.

Među temeljnih 10, zapadno gledište da je Rusija izvršila invaziju jer Putin nije smatrao Ukrajinu pravom zemljom, te da je rat bio vođen ruskim imperijalizmom i željom da se poveća globalni status Rusije, poduprlo je 65%-79%.

Iza rata stoji ruski imperijalizam

Međutim, ponovno su Grčka, Mađarska i u manjoj mjeri Italija bile značajne iznimke u Europi, s 43% Grka koji vjeruju da je Kijev u rukama nacističkih simpatizera, a 41% Mađara kaže da je Zapad pokušao ugroziti Rusiju iz Ukrajine.

Nekoliko zemalja na Bliskom istoku i u Africi, uključujući Tursku, odražavalo je slična uvjerenja – iako je, što je značajno, svih 25 zemalja diljem svijeta pokazalo snažnu, općenito većinsku podršku stajalištu da iza rata stoje ruski imperijalizam i status.

Na ključno pitanje je li Rusija više kriva od Zapada, odgovori su uglavnom slijedili isti obrazac, s velikom većinom u jezgri zapadnog saveza (do 78% u Švedskoj, Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu) koja je krivila Rusiju, a sukladno tome vrlo niska većina brojkama (4% u Poljskoj, 6% u Španjolskoj, 7% u Francuskoj) okrivljujući zapad.

U Grčkoj i Mađarskoj, međutim, samo 37% i 35% smatra da je Rusija više kriva, iako su ti postoci još uvijek veći od onih koji prstom upiru na zapad.

Izvan Zapada, brojke koje govore da Rusija snosi odgovornost za početak rata također su niže: 23% u Egiptu, na primjer, 26% u Turskoj, 34% u Tajlandu, 44% u Nigeriji.

No, znakovito je da od svih 25 ispitanih zemalja samo u Saudijskoj Arabiji, Indiji i Indoneziji više ispitanika (24%, 28% i 26%) vjeruje da je Zapad više kriv za rat u Ukrajini nego Rusija (23 %, 27 % i 15 %).