Dosad je u 15 američkih saveznih država i Washingtonu D.C. marihuana u potpunosti legalizirana, a u još 21 je odobrena u medicinske svrhe, pa je i tamo de facto legalna.

Priča se kao i kod svake legalizacije ili zabrane opojne tvari uvijek svodi na isto: dok zagovornici legalizacije (ispravno) smatraju da će legalizacija smanjiti kriminal i donijeti praktične prednosti u vidu naplaćivanja poreza, protivnici su uvijek u strahu da će tako nešto dovesti do epidemije „napušenih“ kad kanabis postane lako dostupan i postati ugroza za javno zdravlje.

Nakon što je prošlo dovoljno vremena od implementacije potpune ili ograničene legalizacije kanabisa u 36 saveznih država, znanstvenici su krenuli provjeriti jesu li protivnici legalizacije bili u pravu ili u krivu.

Studija pod vodstvom Columbia University Mailman fakulteta za javno zdravstvo pokazala je da je uporaba kanabisa u SAD-u porasla u odnosu na vrijeme prije legalizacije, ali u postocima koji ne pale alarm za uzbunu.

Važan je nalaz da legalizacija nije za sobom donijela češću uporabu kanabisa kod onih koji su je uživali i prije legalizacije.

Studija je napravljena – da bi uvid bio jasniji – distinktivno po etničkim, odnosno rasnim grupama, kao i po dobnim. Povećanje uporabe kanabisa u odnosu na vrijeme prije legalizacije zabilježeno je kod Latinoamerikanaca i bijelaca, ali ne i kod crnačke populacije, kao i kod mladih između 12 i 20 godina svih rasno-etničkih grupa za koje je, dakako kanabis ostao ilegalan.

Koristeći podatke iz Nacionalnih istraživanja upotrebe droga i zdravlja za razdoblje 2008-2017., u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2020. istraživači su proučavali ukupno 838.600 ispitanika, od kojih se 65 posto identificiralo kao ne-hispanski bijelci, 12 posto kao ne-hispanski crnci, 16 posto kao Latinoamerikanci i 8 posto kao ostale rase ili etničke pripadnosti.

Došli su do sljedećih rezultata: prije donošenja zakona o legalizaciji kanabisa 12 posto Latinoamerikanaca u promatranoj skupini je koristilo kanabis u rekreacijske ili zdravstvene svrhe, sad ih je 15 posto. Kod bijelaca je taj postotak najmanji, sa 17 porastao je na 19, dok je kod „drugih“ (Azijati, američki domoroci, pacifički otočani…), skok najveći, s 15 na 18,5 posto. Drugim riječima, legalizacija je dovela do toga da na sto osoba dolaze dva do tri nova korisnika kanabisa. Nije strašno, reklo bi se laički, a crnačka populacija je poseban slučaj. Kod nje nije došlo do porasta postotka ljudi koji koriste kanabis.

U studiji se ističe da su zakoni o legalizaciji rekreacijskog uživanja kanabisa između ostalog pitanje socijalne i rasne nepravde, i da je jedan od ciljeva zakona da se ona smanji. Navode podatak iz službenih statistika da je postotak onih koji su koristili kanabis u životu kod bijelaca starijih od 18 godina prilično viši (53,6 posto), u odnosu na crnačku populaciju (45,3 posto), ali prema istim tim statistikama osoba crne boje kože imala je čak 3,64 puta veću mogućnost da bude uhićena zbog posjedovanja kanabisa nego bijelac. Otkad je u 36 država donesen novi zakon broj uhićenja latinoamerikanaca i crnaca pada, ali…

„Crnci su još uvijek imali 1,72 puta veću vjerojatnost da će biti uhićeni zbog posjedovanja kanabisa u državama koje su legalizirale kanabis prije 2018. godine, što ukazuje na to da rasističko i diskriminatorno ciljanje crnaca i dalje postoji unatoč promjeni politike“ – stoji kao zaključak u studiji objavljenoj jučer na JAMA Networku.