Iako je sasvim jasno da je cijepljenje jedina sigurna opcija za ograničavanje širenja zaraze, novih hospitalizacija i smrti, sustavi zdravstva širom svijeta i dalje odgonetavaju kako se najefikasnije boriti protiv delta varijante koronavirusa, a političke vlasti su na mukama kako pomiriti svakodnevni život i gospodarske aktivnosti s nužnim oprezom.

Delta varijanta koronoavirusa prvi put izolirana u prosincu prošle godine u Indiji širi se brže i lakše od prethodnih sojeva, a znanstvenici tvrde da je kod zaraze i mogućnost hospitalizacije veća. Ovaj tjedan Državni institut Robert Koch objavio je u sedmodnevnom izvještaju da 59 posto novih zaraza u Njemačkoj otpada na Delta soj, a i Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je ovu srijedu da je ovaj soj po prvi put dominantan u novim zarazama u SAD-u.

Lambda varijanta

Kao da to nije dovoljno, nova prijetnja čuči iza ugla. Nazvana je Lambda varijantom, ovaj put ne stiže s dalekog istoka, već iz Južne Amerike, odnosno Perua gdje su prvi slučajevi izolirani još u kolovozu 2020.

Svjetska zdravstvena organizacija na nju je kao „varijantu od interesa“ ukazala sredinom prošlog mjeseca napominjući u izvješću da su „vlasti u Peruu izvijestile su da je 81% slučajeva COVID-19 sekvenciranih od travnja 2021. povezano s Lambdom.

Argentina je izvijestila o rastućoj prevalenciji Lambde od trećeg tjedna veljače 2021., a između 2. travnja i 19. svibnja 2021. varijanta je činila 37% sekvenciranih COVID-19 slučajeva“. Iz Južne Amerike  Lambda soj se polako širi, ne samo po kontinentu, već su slučajevi zabilježeni u, među ostalim državama, SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Španjolskoj, Izraelu, Francuskoj, Velikoj Britaniji. S obzirom da su u spomenutim zemljama mjere distanciranja i epidemioloških mjera uglavnom u fazi popuštanja (Velika Britanija ih ukida u potpunosti 19. srpnja), za očekivati je da nas čeka daljnje širenje Lambda soja.

Izvješće WHO-a

Pitanje svih pitanja je dakako, je li novi soj zarazniji, odnosno zdravstveno opasniji od onih s kojima već živimo zadnjih godinu i po dana.

Sudeći po raspoloživim informacijama iz medija i iz same Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), teško je dati decidirani odgovor.

U preliminarnom izvješću WHO-a stoji nešto na razini sumnje „Lambda nosi brojne mutacije sa sumnjama na fenotipske implikacije, poput potencijalno povećane prenosivosti ili moguće povećane rezistencije na neutralizirajuća antitijela.“

Vrlo slično je bilo i s Delta sojem, no iz iskustva s njim pozitivno je saznanje da lakša prenosivost ne znači da je neka varijanta smrtonosnija. Toj tvrdnji u prilog, izraelski znastvenici zaključili su da cjepivo Pfizer može biti samo oko 64% učinkovito u sprečavanju širenja Delta varijante ili manjih simptoma COVID, ali je i dalje više od 90% učinkovito u prevenciji ozbiljnih bolesti ili hospitalizacije.

Nema još jasnih informacija o tome znači li zaraza Lambda sojem veći postotak hospitalizacija i broja smrti zbog komplikacija uzrokovanih koronavirusom, no kao što WHO napominje, soj bi mogao biti rezistentniji na neutralizirajuća antitijela što bi značilo da neka cjepiva možda neće imati efekta, što cijelu znanstvenu zajednicu i cijeli svijet stavlja pred nova iskušenja.

Djeluju li cjepiva?

Što se tiče Južne Amerike, čini se da je tamo problem i u činjenici da se Brazil, Čile i Peru u velikoj mjeri oslanjaju na kineska cjepiva Sinovac ili Sinopharm, koja su i u dosadašnjim istraživanjima pokazala najmanju efektivnost. Primjerice, po jednoj studiji provedenoj upravo u Brazilu, Sinovac cjepivo se pokazalo efikasnim u tek 50 posto slučajeva.

S druge pak strane, određeni optimizam nude recentna istraživanja s Lambda varijantom, poput onog Grossman School of Medicine Sveučilišta u New Yorku.

Oni su testirali su učinkovitost cjepiva mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) protiv Lambda varijante i prema njihovim rezultatima, postojao je “djelomični otpor neutralizaciji”, no to “vjerojatno neće uzrokovati značajan gubitak zaštite od infekcije” kod cijepljenih osoba.

“Mislim da nema više razloga za zabrinutost nego prije nego što smo znali za ovu varijantu. Do sada nijedan dokaz ne sugerira da će Lambda nadvladati Deltu, vrlo prenosivu varijantu koja sada dominira većim dijelom svijeta. Nema razloga misliti da je ovo sada nešto gore od Delte.” – zaključio u New York Timesu  Nathaniel Landau, mikrobiolog na  NYU  Grossman School of Medicine.