Nakon što su Umjetnička galerija BiH i Historijski muzej zatvorili svoja vrata, zatvaranje je najavio Zemaljski muzej, a zbog neizmirenih obaveza bez struje je ostala Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH
Agonija kulturnih institucija od državnog značaja u BiH izazvana dugogodišnjim nerješavanjem pravnog statusa iz dana u dan vodi ka njihovom urušivanju.
Nakon što su Umjetnička galerija BiH i Historijski muzej zatvorili svoja vrata za javnost, zatvaranje zbog nemogućnosti rada najavio je Zemaljski muzej, a zbog neizmirenih obaveza svoja vrata će zatvoriti ili će djelatnost značajno reducirati i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH), javlja FENA.
Naime Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci isključena je struja te nema grijanja, uslijed financijske krize koja nagriza kulturno naslijeđe podijeljene zemlje. Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu ne uspijeva pokriti svoje račune niti platiti svoje osoblje, tvrdi pomoćnica direktora te ustanove Bedita Islamović za BBC. Kako doznaje FENA, dug ove ustanove iznosi 80.000 KM.
Zemaljski muzej namjerava zatvarati odjel po odjel sljedećih tjedana nakon što mu je struja isključena zbog neplaćenih računa, priopćio je direktor te ustanove Adnan Busuladžić za AP.
»Ni krivi ni dužni našli smo se usred političke bitke i postali politički problem«, napominje Adnan Busuladžić. Kolekcija Zemaljskog muzeja sadrži između ostalog Sarajevsku Hagadu, knjigu koju je donijela u Bosnu židovska obitelj protjerana iz Španjolske u doba inkvizicije i koja je spašena od Hitlerovih snaga tijekom Drugog svjetskog rata.
Većina kulturnih ustanova već je zatvorena zbog nesporazuma oko pitanja tko treba plaćati njihovo održavanje. Daytonski mirovni sporazum kojim je završen rat podijelio je zemlju na dva dijela, povezana slabom središnjom vladom. Središnja vlada nema obvezu osigurati stalno financiranje ustanova koje se smatraju kulturnim naslijeđem BiH.
Bosanski Srbi većinom se protive davanju kontrole nad tim ustanovama središnjoj vladi te njihovi političari tvrde da bi svaki narod trebao brinuti o svom kulturnom naslijeđu. Toliko su duboke podjele u BiH da je strankama trebalo 14 mjeseci da se dogovore o formiranju nove središnje vlade, nakon izbora održanih u listopadu 2010.
