Ruski energetski div Gazprom priopćio je u srijedu da je izvoz plina preko Ukrajine u Europu zaustavljen u 8 sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao.


Ukrajina je u srijedu priopćila da je tranzit ruskog prirodnog plina preko njezinog teritorija obustavljen od 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivajući se na “nacionalnu sigurnost”.




“Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je povijesni događaj”, poručio je ministar energetike German Galuščenko. Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodišnjeg ugovora između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.


“Rusija gubi svoja tržišta, pretrpjet će financijske gubitke. Europa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog plina”, rekao je.


Zatvaranjem najstarije ruske plinske rute prema Europi okončano je desetljeće napetih odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je sljedeće godine prestala kupovati ruski plin.


Zaustavljanje dotoka plina očekivalo se zbog rata, koji je započeo u veljači 2022. Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produljiti ugovor.


Tranzit plina preko Ukrajine činio je otprilike polovicu ukupnog ruskog izvoza plina plinovodima u Europu.


Rusija još uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. TurkStream ima dvije linije – jednu za tursko tržište, a drugu za opskrbu potrošača u srednjoj Europi, uključujući Mađarsku i Srbiju.


Europska unija udvostručila je napore da smanji ovisnost o ruskoj energiji nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore.


Preostali kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, također su dogovorili alternativnu opskrbu.


Austrija je u prosincu odlučila raskinuti dugoročni ugovor s Gazpromom, Slovačka je zaprijetila Kijevu osvetom.


Slovački čelnik Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU-a, osudio je odluku Kijeva i kao odgovor otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom. “Prihvaćanje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogrešno”, pisao je Fico Bruxellesu, ističući “veliki financijski učinak u kompliciranom gospodarskom razdoblju”.


Slovački premijer zaprijetio je prekidom opskrbe električnom energijom koja je Ukrajini očajnički potrebna je je njezina vlastita energetska infrastruktura oštećena gotovo trogodišnjim sustavnim ruskim bombardiranjem.


Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja. Kaže da će sada morati uvesti mjere za smanjenje potrošnje plina za trećinu i proglasila je 60-dnavno izvanredno stanje.


“Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi te sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti opskrbe plinom za tranzit preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.”, navodi se u priopćenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.


“Počevši od 8 sati po moskovskom vremenu dotok ruskog plina za njegov transport preko teritorija Ukrajine obustavljen je.”


Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 milijuna dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.


Rusija i bivši Sovjetski Savez potrošili su pola stoljeća na osiguravanje velikog udjela u europskom tržištu plina, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35 posto, ali rat je gotovo uništio taj posao za Gazprom.


Plinovod Jamal-Europa preko Bjelorusije također je zatvoren, a Sjeverni tok preko Baltičkog mora do Njemačke raznesen je 2022.


Kombinirano, različite tranzitne rute isporučivale su rekordnih 201 milijardu prostornih metara plina u Europu 2018. godine.


Rusija je isporučila oko 15 milijardi prostornih metara plina preko Ukrajine 2023., što je pad u odnosu na 65 milijardi prostornih metara kada je posljednji petogodišnji ugovor započeo 2020. godine.