Na nedjeljnim izborima na Kosovu očekuje se pobjeda kosovskog premijera Albina Kurtija koji popularnost zahvaljuje čvrstoj politici prema Srbiji. No vrlo podijeljena oporba kritizira njegove gospodarske rezultate i smatra ih razočaravajućima.

Socijaldemokratski premijer na vlasti od 2021., čelnik stranke Vetevendosje (VV – Samoopredjeljenje) i njegova vlada posljednjih su se mjeseci usredotočili na demontiranje posljednjih paralelnih institucija koje je financirao Beograd u područjima Kosova gdje uglavnom žive Srbi.

Banke, pošte, porezna uprava, izdavanje srbijanskih tablica… Zatvorene su sve ispostave u kojima je Beograd zapošljavao tisuće ljudi i koje su srbijanskoj manjini omogućavale primanje mirovina i socijalne pomoći. Zabranjena je upotreba srbijanskog dinara od 1. veljače 2024., što se do tog datuma toleriralo.

“Kriminalne skupine više nemaju i nikad više neće imati moć. I više nema i nikad više neće biti ilegalnih registarskih tablica”, hvalio se Kurti na skupu u Mitrovici.

Takva politika mogla bi VV-u donijeti veliku pobjedu: prema najnovijim anketama stranka osvaja 50 posto glasova, gotovo jednako kao na prošlim izborima 2021.

Napetosti

Godine Kurtijeve vlasti obilježene su čestim napetostima sa srbijanskom manjinom i Beogradom, osobito nakon neuspješnih razgovora u organizaciji Europske unije 2023. godine.

U svibnju iste godine deseci pripadnika NATO-a ozlijeđeni su u sukobima sa Srbima. U rujnu 2023. je skupina naoružanih Srba ubila kosovskog policajca prije nego su se sklonili na nekoliko sati u samostan, a potom bježali u Srbiju.

Napad na vitalan kanal za kosovsku energetsku infrastrukturu krajem studenoga 2024. ponovno je povećao napetosti.

To nikad nije pokolebalo Kurtija i njegovu čvrstu politiku prema Srbiji, čak i ako to znači otuđivanje od međunarodne zajednice koja ga optužuje da je okrenuo leđa dijalogu.

Još sredinom siječnja američko veleposlanstvo u Prištini izrazilo je žaljenje što “stalne i nekoordinirane akcije kosovske vlade usmjerene na zatvaranje institucija koje podržava Srbija (…) potkopavaju težnje Kosova da se pridruži euroatlantskoj zajednici”.

Neki birači mu to zamjeraju, poput 31-godišnjeg Adnana Brahimija. “On više ne može uspješno voditi zemlju, posvađao nas je sa svim našim saveznicima”, rekao je Brahimi AFP-u.

Drugi, pak, to vide kao kulminaciju neovisnosti Kosova proglašene 2008. godine, koju Beograd nikad nije priznao.

“Svi bivši premijeri pravili su se da ne vide da je Srbija radila što je htjela u većinski srpskim sredinama”, rekao je Beqir Bytyqi, 33-godišnji učitelj iz Prištine koji će bez oklijevanja glasati za Kurtija.

Gospodarstvo?

Za njegove kritičare i desetke oporbenih stranaka, Kurti ekonomski nije uspio. Kosovo je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, a od 2011. godine napustilo ga je gotovo 12 posto stanovništva.

Prema posljednjim podacima Svjetske banke, stopa siromaštva iznosila je 19,2 posto 2024. godine, a rast se uglavnom temeljio na potrošnji i investicijama u građevinarstvu, što velikim dijelom financira dijaspora.

Oporba smatra to opasnom situacijom.

Xhavit Haliti, kandidat desne Demokratske partije Kosova (PDK) i jedan od najžešćih Kurtijevih protivnika, optužio je socijaldemokrate da “nisu učinili ništa korisno za zemlju”.

Demokratski savez Kosova (LDK; desni centar) na čelu s ekonomistom Lumirom Abdixhikuom obećao je povećati plaće i mirovine za 75 posto i proširiti sustav stipendiranja za najsiromašnije studente.

“Kurti je davao prazna obećanja”, prozivao je Abdixhiku kosovskog premijera tijekom kampanje, nadajući se da je “građanima dosta”.

PDK, čiji su glavni čelnici u Haškom tribunalu optuženi za ratne zločine i LDK, najstarija stranka u zemlji koja je izgubila velik dio podrške nakon smrti svog čelnika Ibrahima Rugove, teško će međutim do pobjede na izborima.

Kosovari s pravom glasa, uključujući dijasporu, izabrat će 120 zastupnika. Gotovo stotinu promatrača iz Europske unije, 18 iz Vijeća Europe i mnoštvo drugih iz međunarodnih ili lokalnih organizacija pratit će glasovanje.