ZAGREB   Europska komisija ima plan kako do kraja ove godine spasiti Schengen, europski prostor bez kontrola na unutarnjim granicama između država članica, čiji je opstanak doveden u pitanje izbjegličkom krizom. Zbog izbjegličkog vala osam je država šengenskog prostora u zadnjih pola godine ponovno uvelo nadzor nad unutarnjim granicama, a u slučaju da se kriza nastavi i vanjska granica EU-a ne obrani, postoji rizik da bi nadzor mogao potrajati i do dvije godine. 

Povećanje troškova 

Komisija to želi spriječiti i omogućiti da se krajem 2016. godine uspostavi normalno funkcioniranje šengenske zone. 

Njezin plan uključuje i ozbiljno upozorenje zemljama članicama o tome koliko bi ih koštao kolaps Schengena, odnosno vraćanje graničnih kontrola diljem Europe. Komisija tvrdi da bi to izazvalo »goleme gospodarske, političke i socijalne troškove za EU i pojedinačne zemlje članice«, procjenjujući izravne troškove na iznos od pet do 18 milijardi eura godišnje. U to ubrajaju povećanje troškova za prijevoz roba europskim cestama, smanjenje prekogranične mobilnosti ljudi, troškove za turizam i administrativne troškove ponovne uspostave graničnog nadzora. Zemlje poput Poljske, Nizozemske ili Njemačke imale bi više od 500 milijuna eura dodatnih troškova u prijevozu roba, dok bi Španjolska i Češka imale preko 200 milijuna dodatnih troškova. Europljani koji svakodnevno putuju u drugu zemlju članicu zbog posla, odnosno njihovi poslodavci izgubili bi između dvije i pol i četiri i pol milijarde eura u obliku izgubljenog vremena. Duga čekanja na granici obeshrabrila bi ljude da uopće traže posao preko granice, navodi Komisija. Prema njezinim procjenama, zbog graničnih kontrola EU bi izgubila oko 13 milijuna turističkih noćenja jer bi se smanjio broj turističkih putovanja unutar Schengena, »s ukupnim gubitkom od 1,2 milijarde eura za turistički sektor«. 

Kako bi se sve to izbjeglo, Komisija smatra da se što prije treba vratiti na normalno funkcioniranje Schengena, što podrazumijeva niz mjera koje se uglavnom tiču izbjegličke krize. Među ostalim, predviđa se bolja kontrola vanjskih granica EU-a. U tom kontekstu, Komisija želi da Europska granična i obalna straža bude u funkciji najkasnije krajem ljeta pa poziva zemlje članice da počnu pripreme kako bi mogle staviti na raspolaganje svoje granične policajce i opremu. 

Podizanje granica

Komisija nadalje želi ubrzati premještanje tražitelja azila iz Grčke u druge zemlje Unije. Zalaže se i za okončanje politike propuštanja izbjeglica te ponavlja da tražitelji azila nemaju pravo birati zemlju članicu u kojoj će tražiti zaštitu. Stoga države trebaju na svojim granicama odbiti ulazak oni državljanima trećih zemalja koji ne ispunjavaju potrebne uvjete, uključujući i one koji nisu predali zahtjev za azil iako su za to imali priliku, odnosno one koji žele samo proći dalje. U slučaju da vanjske granice Unije i dalje ne budu učinkovito nadzirane, Komisija će pripremiti aktiviranje odredbe po kojoj bi se kontrola na unutarnjim granicama mogla uvesti na razdoblje do dvije godine, ali će predložiti da se granice »podignu« samo na određenim dijelovima i na najkraće moguće razdoblje, do šest mjeseci, s ciljem da ipak do prosinca »unutarnje« granične kontrole budu ukinute.