Dok se vrhunski brendovi poput Guccija i Prade pripremaju za ovomjesečna izvješća o milijardama eura prihoda, i krivotvorena luksuzna roba na ulicama Napulja donosi nevjerojatnu svotu novca – mafiji.

Vibrantan grad na jugu Italije polazna je točka talijanskog tržišta krivotvorina, koje se procjenjuje na 6 do 7 milijardi eura. Ondje cvate prodaja lažnih torbica, sunčanih naočala, odjeće i obuće koji se prodaju kupcima spremnima da za bagatelu kupe ‘lažnjake’.

“Koji brend voliš? Koju boju, koji model?” pita uporan prodavač na “tržnici krivotvorina” smještenoj u dijelu grada sa zabačenim uličicama blizu glavnoga gradskog željezničkog kolodvora.

Muškarci pristižu noseći pretrpane plave plastične vrećice iz kojih vire Guccijeve bejzbolske kape, Fendijevi novčanici, Hermesovi remeni i jarko narančaste kutije za cipele brenda Louis Vuitton, koje se prodaju na rasklimanim stolovima po djeliću cijene originala.

Krivotvorine su globalni fenomen, bilo da se radi o lažnoj modi, igračkama, elektronici, hrani ili lijekovima. OECD procjenjuje da čine 2,5 posto svjetske trgovine.

Ali Italija, dom najluksuznijih modnih marki, vodeća je po zapljenama krivotvorina u Europskoj uniji s čak 63 posto od ukupno oduzetnih artikala 2022., prema izvješću EU-a iz studenoga.

Foto iStock

A upravo u Napulju krivotvorine pronalaze jedinstveno plodno tlo, što mu donosi titulu neosporne europske prijestolnice lažnjaka.

U tome su gradu sve faze opskrbnog lanca krivotvorene mode, od proizvodnje i skladištenja do distribucije i prodaje, a svime dominira lokalna mafija Camorra.

Laka zarada

“Krivotvorenje je vrlo važno jer je znak upozorenja koji signalizira opasniji kriminal”, rekao je potpukovnik Giuseppe Evangelista, šef napuljskog odjela talijanske financijske policije Guardie di Finanze.

Iako je manje unosno od prodaje droge krivotvorenje generira novac, pridonosi pranju novca zarađenog drogom i relativno je niskog rizika jer su zatvorske kazne daleko manje od onih za nasilnija kaznena djela.

“Ne trebaju tražiti klijentelu… turisti prolaze ulicom, torba se kupi i to stvara profit kriminalnoj organizaciji”, rekao je Evangelista za AFP.

Podaci ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je između 2018. i 2022. napuljska policija zaplijenila gotovo 100 milijuna predmeta u vrijednosti od preko 470 milijuna eura, što je oko 14 posto vrijednosti sve krivotvorene robe zaplijenjene u Italiji.

“U Napulju su krivotvorine pravi paralelni gospodarski sektor”, kojim upravljaju lokalne i strane mafije, piše u vladinu izvješću za 2021.

Grad se čak naziva “centrom izvrsnosti” za krivotvorine. Zanatsko nasljeđe krojenja i šivanja, međunarodna luka, visoka nezaposlenost i priljev jeftine strane radne snage pridonijeli su procvatu krivotvorina, čemu nije odmogla ni dugotrajna tolerancija lokalnog stanovništva prema kršenju pravila.

Camorra i Kina

Dok se kvalitetnija roba proizvodi lokalno, većina uvezene robe stiže iz Kine i Turske.

Foto iStock

Krivotvoritelji biraju prometne luke EU-a, poput Rotterdama ili one s manje strogim nadzorom poput grčkih i bugarskih, odakle se kamionima roba doprema do Italije.

Potom se završava ili dorađuje u radionicama u regiji Kampaniji uz korištenje jeftine ilegalne radne snage. Etikete se često prišiju na kraju, što carini otežava da uoči krivotvorine.

Mafija kontrolira i distribuciju, bilo kroz vlastite prodajne kanale ili praveći pritisak na vlasnike trgovina da prodaju lažnu robu među svojim originalnim artiklima.

Policijska istraga iz 2022. pokazala je da su prodavači na uličnoj tržnici u Napulju plaćali mafiji do 200 eura tjedno za svoje štandove ili su ih prisiljavali da kupe njihovu robu.

Poput raka tržišta

Negativan učinak krivotvorina na gospodarstvo je golem, posebice u smislu pada potražnje, izgubljenih radnih mjesta i neplaćenih poreza.

Talijanska vlada ga je u 2020. procijenila na 17 milijardi eura u godini u kojoj se gospodarska aktivnost snažno smanjila zbog koronavirusa. Vrhunski brendovi troše milijune u borbi protiv krivotvorina.

Louis Vuitton je 2017. poveo više od 38.000 postupaka protiv krivotvorina u cijelom svijetu, stoji na internetskoj stranici tog brenda. Čak i manje tvrtke sada osnivaju odjele za pravnu zaštitu i sve više ulažu u tehnologiju praćenja.

Jedan je mjesni poduzetnik u Napulju čak osnovao “Muzej stvarnog i lažnog” da bi educirao potrošače, no zatvoren je prošle godine. Njegov voditelj Luigi Giamundo rekao je da više od 32.000 malih modnih tvrtki u Kampaniji ugrožava upravo nepoštena konkurencija.

“To je rak koji se učahurio u naše tržište”, rekao je Giamundo.

Edukacija potrošača je ključna. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da bi trećina građana EU-a razmislila o kupnji krivotvorine ako su originali preskupi. Među mladima je takvih 50 posto. No čini se da na napuljskim ulicama kupci time ne razbijaju glavu.

“Ne smeta mi”, rekla je Caterina (17) koja je upravo na tržnici kupila lažan YSL novčanik za 11 eura. Original košta više od 300. “Etiketa nije važna, radi se o tome sviđa li mi se predmet.”