Dok Njemačka gasi ispravne nuklearne elektrane, zapadni svijet općenito stavlja ključ u brave termoelektrana na fosilna goriva, Kinu to ne brine previše. Po onoj staroj “sila Boga ne moli”, kineska vlada najavila je pomoć svojim elektranama na ugljen s ciljem postizanja rada punim kapacitetom. Kina ima preko tisuću elektrana na ugljen i što je najgore, gradi nove.

Dakako, to izaziva zabrinutost i podriva globalne napore da se obuzda zagađenje i klimatske promjene, posebno zato jer si i je i sama Kina postavila neke zadatke ove naravi, smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i postati ugljično neutralna do 2060. godine.

Dijelovi drugog najvećeg svjetskog gospodarstva bili su paralizirani prošle godine zbog nestašice struje, dijelom uzrokovane padom opskrbe ugljenom kako su globalne cijene fosilnog goriva porasle. Posljedično, proizvodnja ugljena je povećana što je izazvalo neizvjesnost i zabrinutost oko doprinosa smanjenju emisije stakleničkih plinova čiji je Kina najveći svjetski emiter.

Da su energetska sigurnost i gospodarski rast ipak prioritet ponovljeno je na sastanku na visokoj razini kineskog državnog vijeća, kojim je predsjedao premijer Li Keqiang, izvijestila je u utorak državna novinska agencija Xinhua. Ovaj tjedan je odlučeno da će “opskrba ugljenom biti povećana i da će elektrane na ugljen biti podržane da rade punim kapacitetom i proizvode više električne energije” – kako bi zadovoljile industrijsku i  potražnju kućanstava, navodi Xinhua.

Taj potez dolazi tjednima nakon što je predsjednik Xi Jinping poručio najvišim zakonodavcima da osiguraju da smanjenje emisija ne naškodi gospodarskom rastu i energetskoj sigurnosti – što se naširoko smatra signalom za skidanje ograničenja u sektoru ugljena.

Nakon energetske krize prošle godine, Kina je ponovno otvorila desetke rudnika ugljena i ukinula proizvodne kvote, razotkrivajući ranije korake za suzbijanje emisija. Proizvodnja ugljena u zemlji prošle je godine dosegla rekord od preko četiri milijarde metričkih tona – najviše u desetljeću – nakon što je pandemija prekinula uvoz.

Kako dvije trećine kineskog gospodarstva pokreće ugljen, što je dvostruko više od udjela SAD-a i tri puta više od udjela Europske unije, a ugljen i dalje stvara oko 29 posto svjetske emisije stakleničkih plinova, mjere kineske vlade za suzbijanje emisija smatraju se ključnim za održavanje porasta globalne temperature na ispod 1,5 stupnjeva Celzija, kako je zacrtano Pariškim sporazumom.