U Sloveniji nema cenzure niti vladinih napada na novinare, naprotiv u zemlji dominiraju “protuvladini” mediji u vlasništvu tajkuna i  pod kontrolom ljevice, tvrdi slovenska vlada u zahtjevu za ispravkom jednog članku u muenchenskom dnevniku “Sueddeutsche Zeitung”.

Njemački je list objavio kritički članak o stupnju medijskih sloboda u Sloveniji, posebno u vezi s reportažom na bruxelleskom portalu Politico. Novinarka Lilly Bayer prenijela je u njoj navode o verbalnim prijetnjama novinarima i pritisku na medije od strane vlade Janeza Janše koji rezultiraju “samocenzurom”, na što je Janša uzvratio da se radi o “naručenim lažima”, da je novinarka citirala anonimne nevjerodostojne izvore, ispuštajući odgovore i objašnjenja koja je dobila od vlade, te da se radilo o pristrasnom izvješćivanju.
U demantiju slovenske vlade, nakon što je te navode prenio i njemački list navodi se da za samocenzuru novinara u Sloveniji nema nikakvog dokaza.
“Upravo suprotno, članci protiv vlade u Sloveniji su izuzetno popularni, što je i očekivano u državi gdje je zabrinjavajuća većina medija podčinjena lijevim interesima, u političkom i kapitalskom smislu, za što postoje empirijski dokazi”, navodi u svom demantiju, uz zahtjev za ispravkom navoda u članku slovenska vlada.
Što se tiče Janšine twitter poruke novinarki Politica, slovenska vlada navodi da se nije radilo o nikakvom napadu nego pravu čelnika jedne države da se izrazi kao privatna osoba.
Janša je, navodi se u zahtjevu za ispravak što ga je objavila slovenska vlada, kao privatni građanin izrazio svoje “razočarenje” što nije uzela u obzira opširan materijal koji je dobila od vlade koji opovrgava tvrdnje o cenzuri ili prijetnjama novinarima u Sloveniji.
Janša je time učinio “isto što i (francuski predsjednik) Emmanuel Macron”, kad je lani prilikom posjeta Bejrutu kritizirao francuskog novinara Georgesa Malbrunota zbog “politički pristranog članka”, navodi se u tekstu kojim se traži ispravak članka u Sueddeutsche Zeitungu.
Riječ je o incidentu do kojega je prošle godine došlo prilikom Macronova posjeta Libanonu, gdje je francuski predsjednik nakon tragične eksplozije koja je odnijela 190 života, te politički i ekonomski urušila tu zemlju pokušavao pomiriti različite političke frakcije za reforme usmjerene u obnovu.
Macron je na konferenciji za tisak u Bejrutu početkom rujna verbalno napao novinara Le Figaroa Georgesa Malbrunota, eksperta za odnose na Bliskom istoku, zbog članka u kojemu je Malbrunot otkrio da se Macron prije toga nenajavljeno sastao i s predstavnicima Hezbolaha i zaprijetio im mogućim sankcijama ako se ne uključe u dogovor o reformama.
Novinarevo otkriće Macron je u povišenom tonu nazvao neprofesionalnim i “zlobnim”, s obzirom da je znao za osjetljivost trenutka, te povijesno iskustvo Libanona, a Macronov ured je objavio da su u Figarou bile objavljene informacije bez ikakve verifikacije ili mogućnosti da predsjednik iznese svoju stranu priče.