Rat na Bliskom istoku

Izraelski napad bio je dovoljno suzdržan da ostavlja Teheranu prostora da ne odgovori. Je li sad moguće primirje?

Portal Novilist.hr

Screenshot X

Screenshot X

Iranska vojska sugerirala je da će dati prednost sporazumu o okončanju borbi u Gazi i Libanonu u odnosu na bilo kakvu odmazdu



Američki predsjednik Joe Biden izrazio je nadu da će jučerašnji udari Izraela na Iran označiti kraj višemjesečnog ciklusa eskalacije, dok njegova administracija udvostručuje napore za postizanje sporazuma o prekidu vatre za Gazu i Libanon.


“Nadam se da je ovo kraj”, rekao je Biden novinarima.


Izrael je jučer rano ujutro, podsjetimo, borbenim zrakoplovima i dronovima više sati bombardirao vojne ciljeve diljem Irana. No udari su bili dovoljno suzdržani da su iranski dužnosnici mogli omalovažiti razmjere i učinkovitost upada, dok su istovremeno izraelski tvrdolinijaši optužili svoju Vladu za plašljivost.


Gađane vojne lokacije




Napad u kojem su poginula četiri iranska vojnika bio je usmjeren na iranske radarske lokacije, protuzračnu obranu i pogone za proizvodnju projektila dugog dometa. Naftna i nuklearna postrojenja, za koja se tjednima nagađalo da bi mogla biti metom napada, nisu gađana.



Što će se dalje događati? U pažljivo sročenoj izjavi u subotu navečer, iranska vojska sugerirala je da će dati prednost sporazumu o okončanju borbi u Gazi i Libanonu u odnosu na bilo kakvu odmazdu protiv Izraela. Ministarstvo vanjskih poslova Irana, pak, priopćilo je da ima pravo na samoobranu nakon subotnjeg napada.


No izraelska vojska je već upozorila Iran da ne odgovara.



“Ako iranski režim pogriješi i započne novu rundu eskalacije, bit ćemo dužni odgovoriti”, rekao je glasnogovornik Daniel Hagari.


‘Generacijska prilika’


Globalno su u tijeku pozivi na suzdržanost, ali problem je što u dijelu političkog vrha u Izraelu postoji stav kako je ovo prilika koja se pruža jednom u generaciji i kako treba dodatno udariti na Iran u vrijeme kad su im saveznici u rasulu. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir izjavio je već kako je subotnji napad bio samo “početni udarac” i kako drugi korak moraju biti napadi na strateška dobra Irana.



“Imamo povijesnu dužnost ukloniti iransku prijetnju”, rekao je u izjavi.


Takvi komentari potiču strahove u Teheranu da bi Izrael mogao slijediti igrokaz poput onog koji je koristio protiv Hezbolaha u Libanonu, gdje su zračni napadi na kraju utrli put kopnenoj operaciji. Istodobno postoje nagađanja da će Iran sad ubrzati razvoj svojeg nuklearnog programa.


Novi teritorij


Izravna razmjena vatre započela je početkom travnja kada je pogodio iranski diplomatski kompleks u sirijskom glavnom gradu Damasku. Iran je odgovorio svojim prvim izravnim napadima dronovima i projektilima na Izrael, koji je zauzvrat pokrenuo “ograničeni” napad. U srpnju je Izrael u Teheranu ubio političkog vođu Hamasa Ismaila Hanijea, a u rujnu Hassana Nasrallaha, vođu Hezbollaha u Bejrutu. Iran je u listopadu ispalio 200 balističkih projektila na Izrael, rekavši da je to odgovor na ta ubojstva.



Obje strane žele izbjeći pravi rat, kažu saveznici i analitičari, te su prema tome kalibrirale svaku rundu napada.


“Sada su na potpuno novom teritoriju, gdje su stare crvene linije postale ružičaste, a nove su maglovite. Ako se rat u Gazi i Libanonu nastavi, Iran i Izrael neizbježno će se ponovno naći na putu sudara, približavajući se sveopćem ratu”, navode analitičari.


Nad sukobom Irana i Izraela dodatno se nadvija pitanje tko će od iduće godine voditi SAD. Donald Trump je podcasteru Joeu Roganu izjavio kako bi izraelska vlada, ako sluša Bidena, mogla samo čekati da im bombe padnu na glavu.


Joe Biden će, međutim, čak i u slučaju da Kamala Harris izgubi imati još dva mjeseca vlasti nakon izbora i slobodu pritiska na Izrael da prekine svoje ratove na više frontova.