Reuters
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima?
povezane vijesti
Posljednjih tjedana ponovno se intenzivno raspravlja o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. O tome je govorio mađarski premijer Viktor Orban u svojoj solo mirovnoj misiji, kao i republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump, koji tvrdi da će rat okončati pregovorima u samo 24 sata. U sličnom je kontekstu govorio i bivši britanski premijer Boris Johnson, spominjući teritorijalnu stvarnost prije veljače 2022., kad je Krim već bio anektiran, a dijelovi Luganska i Donjecka okupirani od strane Rusije.
Iznenađenje, međutim, kako piše Deutsche Welle, predstavlja izjava o mogućnosti teritorijalnog kompromisa kijevskog gradonačelnika Vitalija Klička.
“Hoće li predsjednik Ukrajine nastaviti rat s daljnjim žrtvama i razaranjima ili će morati razmotriti mogući teritorijalni kompromis s Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz SAD-a u slučaju Trumpove pobjede? Kako će objasniti vlastitom stanovništvu da se mora odreći dijelova teritorija za koje su živote dali tisuće naših heroja?”, upitao je Kličko u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera.
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima? I je li to uopće prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere? Volodimir Fesenko, direktor kijevskog Centra za politička istraživanja “Penta”, drži da su izjave kijevskog gradonačelnika promašene, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori.
Navodi i kako Kličkove izjave imaju cilj političkog obračuna s predsjednikom Zelenskim.
“Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora. Tajne je pregovore nemoguće sklopiti, jer bi morali imati podršku društva, vjerojatno na referendumu”, dodaje Fesenko.
Prema najnovijim anketama, raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. U svibnju ove godine ih je bilo 32 posto, a u svibnju 2023. svega deset posto. Većina ispitanika, njih 55 posto, je protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji.
Originalni tekst pročitajte OVDJE.