BiH

Istraga o samoubojstvu svjedoka u istrazi ratnih zločina nad Hrvatima

Hina

Ilustracija / Foto Dejan Rakita/PIXSELL

Ilustracija / Foto Dejan Rakita/PIXSELL

Umirovljeni policajac Merzuk Aletić iz Donjeg Vakufa pucao je sebi u glavu prošloga ponedjeljka na lokaciji Rostova nedaleko Bugojna, gdje su prije dvije godine pronađena tijela četvorice od 21 Hrvata, žrtava ratnoga zločina



Tužiteljstvo u Središnjoj Bosni istražuje okolnosti samoubojstva muškarca koji je trebao biti svjedok državnog tužiteljstva u istrazi ratnih zločina nad Hrvatima, koje se dogodilo nedaleko lokacije na kojoj se u više navrata tragalo za tijelima najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika iz Bugojna.


Umirovljeni policajac Merzuk Aletić iz Donjeg Vakufa pucao je sebi u glavu prošloga ponedjeljka na lokaciji Rostova nedaleko Bugojna, gdje su prije dvije godine pronađena tijela četvorice od 21 Hrvata, žrtava ratnoga zločina kojega su počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH tijekom 1993.


“Istragu u navedenom predmetu vodi tužiteljstvo Srednjobosanske županije u Travniku”, potvrdili su za Hinu iz državnog Tužiteljstva BiH.




Očevid su nakon Aletovićeva samoubojstva obavili pripadnici policije koji u suradnji s nadležnim županijskim tužiteljstvom rade na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti ovog događaja.


Dva neovisna izvora bliska istražnim tijelima navode kako je Merzuk Aletović bio svjedok Tužiteljstva BiH u istrazi ratnih zločina koja se vodi protiv više bošnjačkih ratnih dužnosnika, ratnog načelnika Dževada Mlaće i zapovjednika Armije BiH Selme Cikotića, koji je pak danas pred Sudom BiH nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora jer je pogodovao zagrebačkoj kompaniji Scout kao nekadašnji ministar obrane BiH pri isporuci naoružanja i streljiva.


Lokalni mediji su proteklih dana objavljivali kako je umirovljeni policajac koji je počinio samoubojstvo bio pod velikim pritiscima zbog suradnje s državnim istražnim organima.


Istraga protiv Mlaće i Cikotića za ratne zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima traje godinama i do danas nije okončana podizanjem optužnice.


Jedno od najtežih je pitanje sudbine skupine 21 Hrvata, najviših vojnih i političkih dužnosnika HVO-a i HDZ-a, koji su najprije zarobljeni u ljeto 1993., a zatim su odvedeni na lokaciju Rostovo, u čijoj se blizini nalazio i logor stranih boraca mudžahedina koji su se borili na strani Armije BiH.


Oni su tamo najvjerojatnije ubijeni u zimu 1993. Tijela dvojice dužnosnika pronađena su na širem području Bugojna, a četiri tijela prije dvije godine na lokaciji Rostovo.