Balkanska izbjeglička ruta sve je neprohodnija za izbjeglice koje se preko Turske, Grčke i balkanskih zemalja žele domoći Europske unije. Izbjeglice iz Sirije i Iraka još uvijek su u prilici putovati organizirano, od Makedonije do Austrije, ali ljudi koji se zapadnoeuropskih zemalja žele domoći, a dolaze iz Maroka, Alžira i drugih zemalja koje nisu zahvaćene ratom, na putu prema zamišljenom boljem životu doživljavaju pravu kalvariju. U nezavidnom položaju nalaze se i izbjeglice iz Afganistana, koje su do jučer imale slobodan prolaz do Njemačke. Afganistansko ratište, naime, više se ne smatra aktivnim pa je ljudima s afganistanskim putovnicama također zapriječen put na zapad. 

Blokiranje puta

U određenom broju slučajeva, garancija za prolazak izbjeglicama nije niti sirijska ili iračka putovnica, jer u zemljama koje se nalaze na takozvanoj balkanskoj ruti službene vlasti postavljaju trik pitanja i dovoljno je pogriješiti u jednom odgovoru da bi im put bio blokiran. Također, naš list dobio je fotografije kazni koje slovenske vlasti naplaćuju državljanima zemalja koje nisu ugrožene ratom, a koji također pokušavaju migrirati. Njima se u Sloveniji oduzima praktički sav novac koji imaju, jer se smatra da su ilegalno pokušali prijeći granicu. 

U parku kraj beogradskog željezničkog i autobusnog kolodvora proveli smo dva popodneva u želji da razgovaramo s ljudima koji su iz Hrvatske vraćeni u Srbiju. Radi se uglavnom o migrantima iz Alžira i Maroka. Iako se u Beogradu nalazi priličan broj ljudi koji su iz Hrvatske vraćeni jer ih se smatra ekonomskim migrantima, u parku kod dvaju kolodvora, ranije glavnom mjestu za okupljanje migranata, danas se mogu vidjeti tek manje grupice od po petero, šestero putnika. Migranata u većem broju tamo nema, jer ih srbijanska policija rastjeruje. Kod onih koji su se tamo zatekli, kao i kod prevoditelja s arapskog Željka Cvijanovića koji radi za jednu od beogradskih humanitarnih organizacija, raspitali smo se o iskustvima migranata vraćenih iz Hrvatske. 

– Oni u Beograd dolaze u namjeri da tu proborave nekoliko dana, da bi ponovo pokušali prijeći granice. Njihova iskustva u Srbiji i Hrvatskoj nisu tako dramatična kao ona što ih imaju s Grčkom i Makedonijom. Tek mi se jedan mladić požalio da ga je policija u Hrvatskoj istukla, jer je pokušao neopažen ući u vlak kojim Sirijci i Iračani putuju do Slavonskog Broda. Najgora situacija na Balkanu je u Bugarskoj, gdje spavaju po šumama, u neprestanom bijegu pred policijom. Iz Bugarske nam je stiglo više ozlijeđenih migranata, a uglavnom se radi o ozljedama koje su zadobili u bijegu, kaže prevoditelj Cvijanović. 

Hrvatska ih vratila

Uz pomoć Cvijanovića razgovarali smo sa petoricom mladića iz Maroka i Alžira, koji su se također zaputili prema Austriji i Njemačkoj. U prvom pokušaju nisu uspjeli prijeći srpsko-hrvatsku granicu. 

– Hrvatska policija nas je vratila u Srbiju, a onda smo se provukli i vratili u Beograd. Tu ćemo se odmoriti i ponovo pokušati prijeći u Hrvatsku, rekli su nam. Na pitanje hoće li pokušati prijeći uz pomoć krijumčara, odgovorili su da nemaju novca i da će putovati sami, pod okriljem noći. 

– Ne namjeravamo se vratiti otkud smo krenuli. Pokušavat ćemo sve dok ne uspijemo. Želimo naći bolji život, ne želimo živjeti kao psi, rekao nam je jedan Marokanac kojeg smo zatekli u beogradskom parku. U glavnom gradu Srbije na ulicama smo vidjeli barem desetak skupina izbjeglica, koje besciljno tumaraju. Mnogi od njih granice će pokušati prijeći ilegalno. 

Ukoliko na tom budu budu uhvaćeni, čeka ih još jedna deportacija, pri čemu će, budu li uhvaćeni primjerice u Sloveniji, ostati bez novca koji sa sobom nose. Kao što rekosmo, naš list u posjedu je potvrda o oduzetim predmetima i kazni koje slovenska policija naplaćuje onima koje uhvati na svojim granicama. Na jednoj od slovenskih potvrda o oduzetim predmetima vidljivo je da je slovenska policija od migranta oduzela 330 eura. Na jednoj od kazni pak vidljivo je da je migrantu naplaćena kazna od 460 eura. Drugim riječima, slovenska policija migrantima oduzima novac, a visina kazni ovisi o iznosu koji je kod nekog pronađen. Pronađu li im 120 eura, kazna će biti 120 eura. Pronađu li im 330 eura, kazna će biti 330 eura. U Hrvatsku oni tako bivaju vraćeni bez novčića, reklo bi se – legalno opljačkani. Hrvatskoj policiji preostaje da ih prihvati i utvrdi njihov status i pripremi se za daljnje postupanje.

Strah od ispitivanja 

 Prije dva dana tako je iz Slovenije u Hrvatsku upućen vlak u kojem je bilo oko stotinu osoba, od kojih pedesetak žena i djece. Po dolasku u Hrvatsku policija ih smješta u dio kampa u Slavonskom Brodu u koji nevladine organizacije nemaju pristupa. Tamo čekaju rješenje svog statusa. Prije dva dana u tom dijelu kampa nalazila se 241 osoba.

Istodobno, iz Srbije u Hrvatsku vlakovima stiže sve manje izbjeglica. Na određene dane njihov broj manji je od dnevnog ograničenja koje je Slovenija odredila kao maksimalnu dnevnu kvotu ljudi koje će pripustiti da prođu preko njezinog teritorija. Dnevna kvota je maksimalno 500 ljudi. Informacija o tome zašto se pušta sve manji broj izbjeglica nema, ali može se zaključiti da se balkanska ruta polako, ali sigurno zatvara za imigrante. Nevladine udruge javljaju da je među migrantima sve rašireniji strah od ispitivanja koja se provode uz registraciju, jer čak i oni koji bježe iz ratom zahvaćene Sirije ili iz Iraka bivaju vraćeni ukoliko daju samo jedan pogrešan odgovor na pitanja koja im postavlja policija. Ukoliko izbjeglice, primjerice, kažu da se žele pridružiti obitelji, bivaju zaustavljeni. Kao točan odgovor priznaje se samo: rat, azil, Njemačka.