Europska unija i njezine države članice obnovile su svoje obveze da poštuju i zaštite ljudska prava 2023., ali nisu uspjele pretočiti te obveze u praksu, objavio je u četvrtak Human Rights Watch u Svjetskom izvješću za 2024., u kojemu je ponovno prozvao Hrvatsku za nezakonita vraćanja na granici.

Migracijska politika Europske unije pridonijela je smrtnim slučajevima, mučenju i zlostavljanju. Članice EU-a nisu se uspjele uhvatiti u koštac s napadima i strukturalnom diskriminacijom pripadnika marginaliziranih zajednica.

EU nije uspio djelovati dok su države članice pojedinačno uvodile veća ograničenja vladavine prava i civilnog društva i provodile dvostruke standarde u svojoj vanjskoj politici, naveo je HRW u izvješću.

“Postoji zabrinjavajući jaz između obveza EU-a i prakse u pogledu ljudskih prava, a ljudi plaćaju cijenu”, rekao je Benjamin Ward, zamjenik direktora za Europu i središnju Aziju u Human Rights Watchu.

“Ako EU teži biti svjetionik ljudskih prava u izazovnom svijetu, mora dati prioritet pravima u praksi, a ne samo na papiru”, dodao je.

Osvrnuli se i na Hrvatsku

U Svjetskom izvješću za 2024. na 740 stranica, u 34. izdanju, Human Rights Watch iznio je pregled ljudskih prava u više od 100 zemalja.

U jeku porasta broja ljudi koji dolaze na njezine granice, EU i države članice udvostručile su represivne mjere odvraćanja, navodi se u izvješću.

Članice EU-a – Bugarska, Hrvatska, Poljska, Grčka, Mađarska, Litva i Latvija, sudjelovale su u nezakonitim vraćanjima na vanjskim granicama, ističe HRW.

Više od 2500 ljudi umrlo je na moru dok su pokušavali doći do EU-a.

Malta i Italija omogućile su presretanje libijskih snaga na moru, dok su institucije EU-a produbile svoje suučesništvo u zlostavljanjima, što se odnosi na mučenje migranata i izbjeglica vraćenih u Libiju.

Italija je potpisala sporazum s Albanijom da ta zemlja primi ljude koje su na moru spasili talijanski brodovi, uključujući i tražitelje azila.

Mađarska i Poljska još uvijek su suočene s nadzorom prema članku 7. Ugovora o Europskoj uniji jer njihove vlade ne poštuju vrijednosti EU-a. Međutim, unatoč pritisku Europskog parlamenta i civilnog društva, članice EU-a suzdržale su se poduzeti odlučne mjere protiv te dvije zemlje, navodi HRW.

Neadekvatna reakcija na antisemitizam i islamofobiju

Nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada i rata u Gazi koji je uslijedio, došlo je do porasta antisemitizma i islamofobije u Europi.

No reakcije članica EU-a bile su neadekvatne, a neke od njih nametnule su daljnje diskriminirajuće i uvredljive mjere prema ljudima koji se identificiraju ili percipiraju kao Arapi, Palestinci i muslimani, što uključuje pozive na strožu politiku useljavanja.

Podaci EU-a iz lipnja pokazuju da je 95,3 milijuna ljudi, odnosno 21,6 posto stanovništva, bilo “u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti” tijekom 2022. godine, što im je otežavalo uživanje njihovih prava.

Visoke stope inflacije iz prethodne godine pale su tijekom 2023., a učinak krize troškova života se ublažio, dijelom kao rezultat vladinih mjera.

Rastuća percepcija dvostrukih standarda obilježila je vanjsku politiku EU-a 2023. Za pohvalu je što je EU održao svoju potporu Ukrajini. No stajalište EU-a o sukobu u Gazi nije odražavalo pozive na odgovornost za zločine koje su počinile sve strane.

Dogovor EU-a s Tunisom, kojim je obećana financijska potpora u zamjenu za migracijsku suradnju – usprkos ozbiljnim rizicima za izbjeglice i tražitelje azila – primjer je sve češće transakcijske diplomacije, što je dovelo i do potpore zlostavljačkim vladama u uzaludnoj nadi za kratkoročnim dobitcima, navodi HRW.