Migracije prema Europi svakako su problem o kojem treba razgovarati, ali treba razgovarati i o migracijama unutar Europske unije, poruka je s otvaranja četvrtog panela Konferencije o budućnosti Europe, koji se održava od petka do nedjelje.

Europski parlament, Komisija i Vijeće EU-a, suočeni s padom povjerenja građana, pozvali su u rujnu i listopadu 800 nasumce odabranih građana iz EU-a da u Europskom parlamentu u Strasbourgu rasprave o temama bitnima za uniju 27 država. Skupina od 200 građana na četvrtom će panelu, od petka do nedjelje, raspravljati o pitanjima migracije i položaja Europske unije u svijetu.

Dragan Volarević, umirovljenik iz Zadra i jedan od troje sudionika iz Hrvatske u raspravama ovog vikenda, založio se za to da se na dnevni red panela uvrsti i točka o iseljavanju stanovništva iz istočnih prema zapadnim članicama Europske unije.

„Oko deset posto hrvatskog stanovništva se iselilo iz naše zemlje, većinom su to mladi i visokoobrazovani ljudi koji su potrebni svakoj zemlji. Najviše me iznenadilo što mi je prvi podršku pružio jedan mladi Nizozemac kojeg također zanima ovaj problem iako njegova zemlja nema problem s iseljavanjem mladih ljudi“, rekao je za Hinu.

Osim toga, Volarević smatra da bi EU trebala pomoći državama poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske da stvore povoljne uvjete za mlade ljude kako bi ostali i radili u svojim zemljama.

Glede useljavanja iz trećih zemalja sudionici panela složili su se da zemlje Europske unije trebaju pokazati solidarnost prema izbjeglicama i migrantima. Pitanje migracija goruće je pitanje diljem Europe, posebno u mediteranskim zemljama, Poljskoj, Velikoj Britaniji, ali i na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.

„Moramo izbjeći ljudske žrtve ako se želimo zvati civiliziranim zemljama, ali ne činimo dovoljno da bi smo došli do konkretnih rješenja“, rekao je Antonio iz Italije.

No, da bi došli do rješenja, političari moraju imati više sluha, kaže Volarević koji je opisao iskustva s prve sjednice panela u Strasbourgu prošlog mjeseca.

„Tijekom debate u radnim grupama, europarlamentarci su imali unaprijed pripremljene govore u kojima su pričali o različitim i često nevezanim temama te nisu vodili računa o vremenu, zbog čega je samo dvoje građana dobilo riječ“, dodaje.

Druga je sjednica panela posvećenog migracijama i globalnoj politici održana onlline. Na njoj je u petak predstavljeno ukupno deset podtema, od kojih je prvih pet vezano uz migracije, a drugih pet uz položaj Europske unije u svijetu, o kojima će se podrobnije raspravljati u subotu u radnim skupinama.

Kad su u pitanju migracije, građani će raditi na preporukama o kontroli granica, o tome kako reagirati na nezakonite prelaske granica, kako olakšati dolazak na službene granične prijelaze, kako integrirati migrante, odnosno kako ih uključiti na tržište rada i u obrazovni sustav, te kako useljenicama olakšati stjecanje EU državljanstva.

Što se tiče položaja Europske unije u svijetu, rasprava će se fokusirati na vanjsku politiku EU koja je u skladu s njezinim vrijednostima, primjerice promicanje demokracije i ljudskih prava, na promjene u donošenju odluka u području vanjske politike kako bi se EU definirao kao globalna sila i učvrstio zajedničku vanjsku politiku, na europske obrambene snage, politiku prema Rusiji i Kini te na jačanje trgovinske razmjene.