Ilustracija / Foto Reuters
povezane vijesti
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kandidirao se na platformi izolacije SAD-a od stranih sukoba poput rata u Ukrajini, povećanja carina za vanjske trgovinske partnere i obnove domaće proizvodnje.
Ali posljednjih je dana, navodi BBC, predložio agresivniji pristup svojoj vanjskoj politici.
Isprva se šalio na račun Kanade kao nove američke države. Od tada je prijetio da će vratiti kontrolu nad Panamskim kanalom. Također je ponovio želju iz svog prvog mandata da posjeduje autonomni danski teritorij Grenland, koji nije na prodaju.
Jačanje mišića supersile
SAD vjerojatno neće preuzeti kontrolu nad bilo kojom od ovih regija. Ali ove izjave mogle bi ukazivati na to da Trumpova vizija “Amerika na prvom mjestu” uključuje jačanje mišića supersile izvan njezinih granica za potrebe američke trgovine i interesa nacionalne sigurnosti.
Trump je u nedjelju na konzervativnoj konferenciji u Arizoni rekao da Panama američkim brodovima naplaćuje “smiješne, vrlo nepoštene” naknade za korištenje istoimenog kanala.
Nakon što su početkom 20. stoljeća preuzeli odgovornost za izgradnju kanala, SAD su 1970-ih ugovorom potpunu kontrolu predale Panami. No ovaj je tjedan Trump rekao da će, ako “pljačka” ne prestane, zahtijevati da se kanal vrati SAD-u – iako nije precizirao kako.
Trump je dodao da ne želi da Panamski kanal “padne u pogrešne ruke” i posebno naveo Kinu, koja ima značajne interese u plovnom putu.
“Postoji stvarni nacionalni sigurnosni interes SAD-a… u kontroliranju njegove neutralnosti”, rekao je za BBC Will Freeman, suradnik latinoameričkih studija pri Vijeću za vanjske odnose, o Trumpovim primjedbama.
“Trumpova izjava je uglavnom o tome”, dodao je Freeman.
Zašto je bitan Panamski kanal?
Prema podacima, Kina je drugi najveći korisnik Panamskog kanala nakon SAD-a. Ima i velika gospodarska ulaganja u zemlji.
Panama je 2017. prekinula diplomatske veze s Tajvanom i priznala ga kao dio Kine, što je bila velika pobjeda za Peking.
Panamski kanal nije bitan samo za američku trgovinu na Pacifiku, rekao je Freeman – u slučaju bilo kakvog vojnog sukoba s Kinom, bio bi potreban za premještanje američkih brodova i druge imovine.
Također je primijetio Trumpove česte komentare o nepoštenom tretmanu trgovinskih partnera prema SAD-u, kao i obećanje novoizabranog predsjednika da će oštro povećati carine na stranu robu, posebno onu iz Kine.
Čini se da Trumpove pritužbe na naknade na Panamskom kanalu odražavaju njegovo stajalište o trgovini, rekao je Freeman.
Mogu li se Trumpove izjave vidjeti kao pokušaj pritiska na Panamu? Prema Freemanu, ostaje za vidjeti “hoće li vlasti kanala smanjiti naknade za američki teret kao odgovor na prijetnju”.
Panamski predsjednik José Raúl Mulino objavio je izjavu u kojoj kaže da su kanal i okolno područje pripadali njegovoj zemlji – i da će tako i ostati.
Trumpova košarica za kupnju
Tijekom vikenda, Trump je u objavi na društvenim mrežama rekao da SAD “osjećaju da su vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutna potreba” iz razloga nacionalne sigurnosti i globalne slobode.
SAD održava svemirsku bazu Pituffik na Grenlandu. Teritorij je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale i naftu, i zauzima strateško mjesto za trgovinu dok globalne sile nastoje proširiti svoj doseg u Arktičkom krugu.
Rusija posebice vidi regiju kao stratešku priliku.
We are so back!!! pic.twitter.com/PvybVULeAz
— Eric Trump (@EricTrump) December 24, 2024
Trump je ideju o kupnji Grenlanda iznio 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali to nikada nije zaživjelo.
Grenlandski premijer, Múte B Egede, odgovorio je na najnovije Trumpove komentare ovoga tjedna: “Nismo na prodaju i nećemo biti na prodaju.”
Ipak, Trump je nastavio isticati svoje javne izjave na internetu.
Na Truth Socialu, Trumpov račun pokazao je sliku američke zastave postavljene usred Panamskog kanala.
Njegov drugi najstariji sin, Eric Trump, objavio je sliku na X-u, negdašnjem Twitteru, koja pokazuje kako SAD dodaje Grenland, Panamski kanal i Kanadu u Amazonovu online košaricu.
Danska u obrani Grenlanda
Trumpu su obećanja da će iskoristiti američku moć u svoju korist pomogla u vođenju njegovih dviju uspješnih predsjedničkih kampanja.
Bila je to taktika koju je koristio tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, prijeteći carinama i raspoređivanjem “naoružanih vojnika” kako bi usmjerio Meksiko da pojača mjere duž svoje američke granice.
Ulaskom u svoj drugi mandat, Trump bi mogao planirati koristiti sličan priručnik nakon što preuzme dužnost 20. siječnja.
Iako ostaje za vidjeti što će se dogoditi, Danska je izrazila spremnost na suradnju s njegovom administracijom.
Također je najavila veliko povećanje izdvajanja za obranu Grenlanda, nekoliko sati nakon što je Trump ponovio svoju želju za kupnjom arktičkog teritorija.