Klimatske promjene

Godina na izmaku je bila najtoplija u povijesti. Čekaju nas još ekstremnije vremenske pojave

Hina

iStock

iStock

Živimo u novoj, opasnoj eri, izjavila je Friederike Otto, klimatska znanstvenica na čelu WWA-a



Godina na izmaku zabilježena je kao najtoplija u povijesti, s rekordnim temperaturama u atmosferi i oceanima koje uzrokuju ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta.


World Weather Attribution (WWA), mreža za praćenje utjecaja globalnog zagrijavanja na ekstremne događaje, kaže da je gotovo svaka katastrofa koju su analizirali u posljednjih 12 mjeseci bila dodatno izražena zbog klimatskih promjena.


“Utjecaj zagrijavanja Zemlje korištenjem fosilnih goriva nikad nije bio jasniji ili razorniji nego 2024. godine. Živimo u novoj, opasnoj eri, izjavila je Friederike Otto, klimatska znanstvenica na čelu WWA-a.


Vrućina




O problemu vrućine najbolje govori ovogodišnji hadž, muslimansko hodočašće u Saudijskoj Arabiji na kojem je umrlo 1300 ljudi budući da su temperature dosegle i 51,8 stupnjeva Celzija.


Ekstremna vrućina, tzv. ‘tihi ubojica’, također se pokazala smrtonosnom u Tajlandu, Indiji i Sjedinjenim Državama.


Uvjeti su u Meksiku bili toliko intenzivni da su majmuni padali mrtvi s drveća, dok u Pakistanu milijuni djece nisu napuštali domove dok se živa penjala iznad 50 stupnjeva.


Grčka je zabilježila svoj najraniji toplinski val u godini, na početku ionako najtoplijeg ljeta u Europi u povijesti. Divljale su vatrene šumske stihije i zatvarale se turističke znamenitosti poput slavne Akropole.


Poplave


Klimatske promjene ne manifestiraju se samo visokim temperaturama. Topliji oceani znače veće isparavanje, a topliji zrak apsorbira više vlage, što je recept za obilne kiše, koje su još k tome nepredvidljive.


U travnju je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u jednom danu pala dvogodišnja količina kiše, pretvorivši dijelove inače pustinjske države u more i poplavivši međunarodnu zračnu luku u Dubaiju.


Kenija tek što se izvukla iz suše kakva se događa jednom u generaciji kad su nastupile najgore poplave u nekoliko desetljeća pa se tako ta istočnoafrička država borila s dvjema suprotnim krajnostima jednom za drugom.


Četiri milijuna ljudi našlo se u potrebi za pomoći nakon što su povijesne poplave prvo usmrtile više od 1500 ljudi diljem zapadne i središnje Afrike. Europa, ponajviše Španjolska, također je pretrpjela ogromne pljuskove koji su uzrokovali smrtonosne bujične poplave.


Afganistan, Rusija, Brazil, Kina, Nepal, Uganda, Indija, Somalija, Pakistan, Burundi i Sjedinjene Države među ostalim su poplavljenim zemljama 2024. godine.


Cikloni


Toplije oceanske površine opskrbljuju energijom tropske ciklone dok se kreću prema kopnu, što doprinosi žestokim vjetrovima i jača njihov razoran potencijal.


Veliki uragani poput Miltona, Beryl i Helene pogodili su Sjedinjene Države i Karibe u 2024., godini natprosječne olujne aktivnosti.


Filipini su pretrpjeli šest velikih oluja samo u studenome, i to samo dva mjeseca nakon tajfuna Yagija koji je prohujao jugoistočnom Azijom.


U prosincu su znanstvenici procijenili da je globalno zatopljenje pomoglo jačanju ciklona Chino do oluje kategorije 4, kad se obrušio na Mayotte, razarajući to već ionako najsiromašnije prekomorsko područje Francuske.


Suše i šumski požari


Dok neke regije postaju vlažnije jer klimatske promjene mijenjaju obrasce padalina, drugima raste rizik od suše.


Sjeverna i Južna Amerika pretrpjele su jaku sušu, a šumski požari poharali milijune hektara u zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi i Amazonskom bazenu, obično jednom od najkišovitijih mjesta na Zemlji.


Između siječnja i rujna zabilježeno je više od 400.000 požara diljem Južne Amerike, obavijajući kontinent zagušljivim dimom.


Organizacija Svjetski program za hranu (WFP) u prosincu je priopćila da je 26 milijuna ljudi diljem južne Afrike u opasnosti od gladi jer je višemjesečna suša opustošila tu već siromašnu regiju.


Posljedice na gospodarstvo


Ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su tisuće života u 2024. godini i još nebrojene ljude ostavili u očajničkom siromaštvu. Trajni danak takvih katastrofa nemoguće je kvantificirati.


Što se tiče ekonomskih gubitaka, osiguravajuća kuća sa sjedištem u Zürichu Swiss Re procijenila je globalnu štetu na 310 milijardi dolara, u priopćenju objavljenome početkom prosinca.


Poplave u Europi, posebice u španjolskoj pokrajini Valenciji, gdje je u listopadu poginulo više od 200 ljudi, i uragani Helene i Milton dodatno su povećali materijalnu štetu, priopćila je tvrtka.


Do 1. studenoga Sjedinjene Države pretrpjele su 24 vremenske nepogode u 2024. s gubicima koji su premašili milijardu dolara svaka, pokazuju vladini podaci.


Suša u Brazilu koštala je poljoprivredni sektor 2,7 milijardi dolara između lipnja i kolovoza, dok su “klimatski izazovi” globalnu proizvodnju vina spustili na najnižu razinu od 1961. godine, priopćuju izvori iz te industrije.