Iz novog izvješća objavljenog ovog tjedna u časopisu Nature Human Behaviour, Londonske škole ekonomije i političkih znanosti (LSE), Sveučilišta u Sydneyu i Sveučilišta Surrey, kao ključno otkriće navodi se kako je vjerojatnije da će se ljudi cijepiti protiv bolesti poput COVID-19 u zemljama u kojima je povjerenje društva u znanost veliko.

Kako bi utvrdili način na koji povjerenje u znanost u cijelom društvu utječe na povjerenje u cjepiva kod pojedinaca, istraživači su u studiji koristili najveću anketu podataka o povjerenju u cjepiva (Wellcome Global Monitor iz 2018.), koja pokriva preko 120 000 ispitanika iz 126 zemalja.

Prijašnje studije uglavnom su se koncentrirale na individualno povjerenje u znanost i cjepiva, no istraživači su došli do spoznaje da je povjerenje u cjepiva ili određeno kolebanje prema njima na osobnoj razini značajno povezano s razinom povjerenja neke zemlje ili društva u znanost.

Istraživači primjećuju da je za promišljanje dobrih i potencijalno loših strana cjepiva, kao i određenih koristi, rizika te opasnosti, potrebno puno truda. Stoga se ljudi, posebice ukoliko ljudi imaju malo iskustva ili znanja o određenoj problematici, umjesto toga, oslanjaju na „prečicu“ povjerenja (ili nepovjerenja) u znanost i znanstvenike, to jest, oslonit će se na stavove i ponašanje drugih, često podsvjesno, kako bi utvrdili što je normalno i prihvaćeno u vlastitim okolinama.

Wellcome Trust Monitor pokazuje visoku razinu povjerenja u znanost na globalnoj razini, s više od četiri petine ljudi koji prijavljuju “djelomično” ili “puno” povjerenja u znanost. Samo povjerenje u cjepiva također je bilo relativno visoko s 81 posto koji se globalno složio da su cjepiva sigurna, a čak 86 posto vjeruje kako su ona učinkovita.

Razina povjerenja u znanost najveća je u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Australiji, a najmanja u Južnoj Americi, Istočnoj Europi i Africi.

Prema statistici New York Timesa, u Hrvatskoj je do sada punu dozu Covid-19 cjepiva primilo samo 7,6 posto ljudi, dok je u susjednoj Sloveniji brojka gotovo dvostruko veća, a u Srbiji ona iznosi čak 25 posto. No, to ne mora nužno imati veze s povjerenjem ili nepovjerenjem građana u cjepivo, već organizacijskim sposobnostima države i metodama pojedinih vlada da nabave dovoljne količine cjepiva.