Reuters
Silni pritisci i odluke u pet do 12: kad je u pitanju Grčka, takva je taktika već postala uobičajena, pa nikoga nije previše iznenadilo da se isti scenarij odigrao i prošlog tjedna. Grčka je mjesecima meta europskih kritika zbog, kako to u ostatku Europske unije vide, neučinkovitog nadzora svojih granica – a time i vanjskih granica schengenskog prostora.
Kad se odlučivalo o financijskoj pomoći, Grčkoj su manje-više otvoreno prijetili izbacivanjem iz eura. Ovoga puta, prijetnje su bile nešto suptilnije – anonimni izvori najavljivali su mogućnost da Grčka bude suspendirana iz Schengena, ako hitno ne poduzme mjere za zaštitu granica. Kasnije se, doduše, pokazalo da izbacivanje države iz Schengenske zone »nije pravno moguće«, kako je to pojasnio luksemburški ministar Jean Asselborn, ali je silan pritisak ipak urodio plodom. Večer uoči sastanka ministara unutarnjih poslova članica EU-a, Grčka je s europskom agencijom za granice Frontexom dogovorila suradnju oko registracije migranata i izbjeglica na granici s Makedonijom i službeno zatražila raspoređivanje europskih timova za brzu intervenciju na vanjskim granicama, na otocima u Egejskom moru.
Ovakve situacije mogle bi, međutim, u budućnosti postati – prošlost.
Europska komisija trebala bi sljedećeg tjedna, 15. prosinca, predstaviti prijedlog mjera za bolju zaštitu vanjskih granica EU-a, što uključuje i plan za jačanje Frontexa te za uspostavu europske granične policije i obalne straže. O svojoj namjeri, Komisija je izvijestila još u rujnu. U dokumentu pripremljenom za Europski parlament i Vijeće, Komisija je istaknula da jaka vanjska granica omogućuje »da ukinemo kontrole na unutarnjim granicama u schengenskom prostoru i osiguramo slobodno kretanje ljudi«. Upravo zbog toga »moramo ojačati Frontex« te »razviti potpuno operativan europski sustav granične policije i obalne straže kako bismo uspješnije štitili vanjske granice EU-a«.
Njemačka ima ideju
Dok se čeka konkretan Komisijin prijedlog, Njemačka, uz potporu Francuske, već ima ideju kako bi novi sustav trebao izgledati. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere očekuje da Komisija predstavi prijedlog kojim bi se omogućilo da europski graničari preuzmu zadaću čuvanja vanjskih granica u slučaju kada države članice nisu u stanju ispuniti taj zadatak.
Moguće je i da će Komisija svoj prijedlog temeljiti na studiji koju je za nju izradila konzultantska kuća Unisys. Studija, objavljena u jesen prošle godine, analizira na koji bi se način mogao uspostaviti europski sustav granične policije radi nadzora nad vanjskim granicama EU-a. U studiji je izložen pristup u tri faze. U prvoj fazi, države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti sve mogućnosti koje su im već na raspolaganju kako bi bolje surađivale. To bi otvorilo put daljnjoj integraciji, međufazi u kojoj bi se vanjskim granicama upravljalo s EU razine, uspostavom zasebnog tijela koje bi preuzelo odgovornost za zajedničko djelovanje u slučajevima kada dođe do velikog migracijskog pritiska na granice. Tek bi uspješnom realizacijom te faze, slijedio treći korak – »razvoj stvarnog EU sustava upravljanja granicama« na svakodnevnoj bazi, što znači da bi graničari iz svih schnegenskih država obavljali svoje dužnosti europskih graničara, pod zapovjedništvom i kontrolom jednog, zajedničkog europskog tijela.
»Komisija treba predstaviti prijedlog čiji je cilj da, u slučajevima kada država ne ispunjava učinkovito zadaću čuvanja vanjske granice, to preuzme Frontex«, kazao je de Maiziere novinarima prilikom dolaska na sastanak ministara unutarnjih poslova. Već iz te izjave dalo se naslutiti da njemački ministar sugerira da bi europski graničari trebali biti raspoređeni na vanjske granice i bez poziva i odobrenja države o čijim se granicama radi – što bi bilo daleko iznad postojećih ovlasti Frontexa. Ta europska agencija sada je svojevrsni koordinator nacionalnih graničnih službi, a iako ima vlastita proračunska sredstva, u mnogočemu ovisi o državama članicama i njihovoj dobroj volji. To zorno pokazuje i nedavno »natezanje« s Grčkom, a još i više podatak da su u listopadu pozvali države da im stave na raspolaganje 775 graničnih policajaca, kako bi ih rasporedili u Grčku, Italiju i na neke vanjske granice, ali su države u dva mjeseca ponudile tek 447 policijskih službenika.
Brza intervencija
Izjava njemačkog ministra o jačanju ovlasti Frontexa konkretizirana je u pismu što su ga on i francuski kolega Bernard Cazeneuve poslali Europskoj komisiji, a mediji u međuvremenu objavili. Prema pisanju agencije Reuters, dvojica ministara založila su se, među ostalim, da Frontex, »u izvanrednim okolnostima«, može rasporediti timove za brzu intervenciju na granice, »na vlastitu inicijativu i u skladu s vlastitim ovlastima«.
Jedinice granične policije za brzu intervenciju (RABIT – Rapid border intervention teams) mogu sada biti raspoređene na granicama samo na poziv država članica. Prije aktualne izbjegličke krize, taj je mehanizam aktiviran samo jednom, prije pet godina, kada je, na poziv Grčke, 200 policijskih službenika iz 26 država članica pomagalo grčkim kolegama u nadzoru granice i identifikaciji nezakonitih migranata.
Komisijin prijedlog mogao bi ići upravo u tom smjeru davanja većih ovlasti Frontexu ili eventualnoj novoj agenciji koja bi upravljala zajedničkom europskom graničnom policijom i obalnom stražom. No, takav prijedlog mogao bi biti izuzetno kontroverzan, pogotovo ako podrazumijeva mogućnost »predaje« obrane granica europskim graničarima bez poziva i odobrenja država članica: nadzor nad granicama jedna je od ljubomorno čuvanih nacionalnih ovlasti.
