U intervjuu za francuske regionalne novine, Macron se ponovno činio otvorenim za ideju slanja vojnika u Ukrajinu, ali je naglasio da bi se to moglo dogoditi samo u vrlo ograničenom obliku i izvan zona sukoba.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Trump šokirao Europu preokrenuvši američku politiku gotovo tri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, obnavljajući diplomaciju s Kremljom u nadi za postizanjem sporazuma o okončanju sukoba.

“Trump ponovno stvara stratešku dvosmislenost za predsjednika Putina koristeći vrlo čvrste riječi i stvarajući nesigurnost koja može pomoći u vršenju pritiska”, rekao je Macron.

Francuski predsjednik, koji je nekoć redovito razgovarao s Putinom, ali s njim nije razgovarao od 2022., dodao je da je i sam spreman razgovarati s ruskim kolegom “kada to bude prikladno u nadolazećim pregovorima”.

Rekao je da Pariz “ne priprema slanje kopnenih trupa koje bi sudjelovale u sukobu na bojišnicu u Ukrajini”.

Međutim, Francuska i Velika Britanija razmatraju slanje “stručnjaka ili čak vojnika u ograničenim uvjetima”.

“Takav bi potez ojačao Ukrajince i pokazao solidarnost. O tome razmišljamo s Britancima”, potvrdio je.

Britanski premijer Keir Starmer, učvršćujući europske veze i nakon Brexita, rekao je da bi London bio spreman poslati vojnike u Ukrajinu.

Ipak, Macron je naglasio da je podrška Washingtona nužna za buduća sigurnosna jamstva Kijevu.

“S obzirom na to da je Rusija država s nuklearnim kapacitetima, za europske partnere to je ključna točka”, naglasio je.

Macron je također iznio ideju “odlučivanja u okviru pregovora o mirovnoj operaciji pod mandatom Ujedinjenih naroda, koja bi bila postavljena duž crte bojišnice”.

Dodao je da će se novi razgovori održati u srijedu “s nekoliko europskih i neeuropskih država”, nakon hitnog sastanka u ponedjeljak u Parizu, na kojem je sudjelovalo nekoliko ključnih europskih zemalja.

Prethodni sastanak imao je za cilj pokazati jedinstvo, ali bio je zasjenjen napetostima oko ideje slanja vojnika u Ukrajinu, pri čemu su Njemačka i Italija izrazile čvrsto protivljenje takvom potezu.

Nekoliko manjih europskih zemalja, uključujući Rumunjsku i Češku, navodno su bile zatečene time što nisu bile pozvane, unatoč tome što snažno podržavaju Ukrajinu.