Bez obzira na to tko će na današnjim predsjedničkim izborima osvojiti najviše elektorskih glasova, demokratska kandidatkinja za prvu predsjednicu SAD-a Hillary Clinton ili njezin republikanski protukandidat Donald Trump, formalan izbor novog američkog predsjednika ili predsjednice dogodit će se tek 19. prosinca. Anakroni američki izborni zakon određuje da će elektorski kolegij, koji je izabran na jučerašnjim izborima, održanim prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenome, birati predsjednika prvog ponedjeljka poslije druge srijede u prosincu.

O predsjedniku odlučuje elektorski kolegij sastavljen od 538 elektora, odnosno izbornika svake američke države, pa za pobjedu treba prikupiti 270 glasova elektora. Njihov broj po državama ovisi o broju stanovnika, a onaj kandidat koji osvoji najviše glasova u pojedinoj državi osvaja sve elektore te države, uz iznimku država Maine i Nebraske. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima predstavnika u Zastupničkom domu i Senatu, uz iznimku distrikta Kolumbija u kojem se nalazi američka prijestolnica, a koji ima tri elektorska glasa.

Elektorski kolegij zapravo je vjerna preslika Kongresa, koji ima 435 zastupnika u Zastupničkom domu, uz još 100 senatora i tri predstavnika Washingtona, koji pripada posebnom distriktu. U slučaju izjednačenog broja elektorskih glasova o predsjedniku odlučuje Kongres, a pri glasanju svaka država ima jedan glas, što se u prošlosti također dogodilo, i to 1828. godine, kada je u Kongresu za predsjednika izabran John Quincy Adams.

Foto Reuters

U američkom izbornom sustavu, koji se nije mijenjao 200 godina, mnoge se stvari čine arhaičnima i zastarjelima, pa je tako zahvaljujući elektorskom sustavu moguće da kandidat pobijedi na izborima i osvoji većinu elektorskih glasova, a da pritom ne osvoji najviše glasova birača, što se u američkoj povijesti više puta dogodilo, a zadnji put 2000. godine, kada je George Bush osvojio svoj prvi mandat iako je dobio čak pola milijuna glasova manje od demokratskog protukandidata Ala Gorea. No, kako je riječ o modelu koji se pokazao iznimno otpornim na pokušaje ugrožavanja američkog dvostranačkog sustava, pritom osiguravajući da države s manjim brojem stanovnika ne budu preglasane od napučenijih i bogatijih država, održan je status quo.

Izbori, na kojima su uz predsjednika države Amerikanci birali i sve članove Predstavničkog doma Kongresa, njih 435, trećinu senatora i guvernere 12 od ukupno 50 saveznih država – a glasali su i o brojnim referendumima, poput referenduma o legalizacije marihuane u devet i o ukidanju smrtne kazne u dvije savezne države – počeli su u podne po srednjoeuropskom vremenu, a završili danas rano ujutro. Svaka država ima svoja pravila, tako da se u selu Dixville Notch, tradicionalno, moglo glasati sve do ponoći, kao i drugdje po New Hampshireu, a ponegdje i do šest ujutro. Najprije su se zatvorila birališta u Indiani i Kentuckyju, i to u ponoć po srednjoeuropskom vremenu, a zadnja birališta na Aljasci zatvorena su u sedam ujutro po europskom vremenu.