Napori europskih čelnika predvođenih Francuskom da na jučerašnjem hitnom sastanku u Parizu predstave ujedinjeni stav o Ukrajini i postave se nasuprot Donaldu Trumpu su propali, jer nije došlo do dogovora o slanju zajedničkih trupa koje bi nadgledale mogući mirovni sporazum, piše Politico.

Izravan povod sastanku bila je uznemirenost vodećih europskih čelnika nakon objave da će SAD započeti pregovore s Rusijom bez predstavnika EU-a i Ukrajine.

“Shvaćamo da ovakvi sastanci ne završavaju odlukama”, rekao je poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka.

Prepirka oko slanja trupa

Čelnici nisu došli s novim zajedničkim idejama, prepirali su se oko slanja trupa u Ukrajinu i još su jednom ponovili floskule o pomoći Ukrajini i povećanju potrošnje za obranu.

“Danas smo u Parizu ponovno potvrdili da Ukrajina zaslužuje mir”, rekli su i predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa.

Glavna točka prijepora bila je oko toga treba li u Ukrajinu poslati trupe po okončanju rata. Donald Trump isključio je slanje američkih snaga, te postavio crveno svjetlo na ideju o ukrajinskom pridruživanju NATO-u. To prevedeno znači da bi svaki napor da se spriječi Rusiju u ponovnom napadu na Ukrajinu morali podnijeti – Europljani.

SAD je poslao upitnik europskim zemljama NATO-a tražeći od njih da navedu što su spremne ponuditi za provedbu mirovnog sporazuma. No oko toga nije bilo konsenzusa. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je kako načelno podržava tu ideju, ali samo ako će u mirovnim snagama biti i Amerikanci. No slanje trupa u Ukrajinu odbija Poljska, država na prvoj crti koja ima jednu od najvećih europskih vojski.

‘Neka pošalju Francuzi’

“Ne predviđamo slanje poljskih vojnika u Ukrajinu”, rekao je Tusk prije leta u Pariz. To je prisnažio i visoki poljski dužnosnik navodeći kako Poljska nema dodatne kapacitete za slanje trupa u Ukrajinu, jer ima dugu granicu s ruskom enklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom.

“Francuzi su daleko pa mogu poslati vojnike u Ukrajinu. Mi smo preblizu, pa ne možemo”, dodao je.

Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je nakon sastanka da je bilo kakva rasprava o slanju mirovnih snaga u Ukrajinu “potpuno preuranjena” i “vrlo neprimjerena” dok rat traje. Dankinja Mette Frederiksen rekla je da “mnogo, mnogo” stvari treba razjasniti prije mogućnosti slanja trupa.

Obrambeni proračun

Čelnici su, međutim, pronašli zajednički jezik o potrebi za povećanjem potrošnje za obranu – koja se u stalnom porastu već desetljeće.

“Europa je shvatila poruku SAD-a da sama mora učiniti više, ali još je prerano za postizanje konkretnih dogovora”, rekao je nizozemski premijer Dick Schoof.

Unatoč uznemirenosti koja se pojavila na prošlotjednom summitu u Münchenu gdje je Trumpov zamjenik JD Vance oštro napao europske saveznike, većina čelnika EU zemalja odbila je jasno se konfrontirati sa SAD-om koji je još od 1945. godine predstavljao jamac sigurnosti Starog kontinenta.

“Ne smije postojati podjela sigurnosti i odgovornosti između Europe i Sjedinjenih Država”, rekao je Scholz, dok je Tusk dodao da je u interesu svih tijesna suradnja između Europe i SAD-a, piše Politico.