REUTERS
"Sve europske zemlje imaju zakone o zabrani nijekanja holokausta a u BiH gdje se dogodio genocid, takav zakon ne postoji", podsjetio je Inzko
povezane vijesti
Stanje u Bosni i Hercegovini ostaje jedno od ključnih pitanja za međunarodnu zajednicu unatoč brojnim krizama u drugim dijelovima svijeta pa treba očekivati da će se zbog toga odlučnije angažirati i SAD i zapadnoeuropske zemlje poput Njemačke, izjavio je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
“Na svijetu ima 200 problema ali ipak je Bosna u prvih 5 ili 6 prioriteta. Novi (američki) državni tajnik Anthony Blinken je tijekom rata pisao govore o BiH s (predsjednikom) Bidenom, njegov očuh je Židov koji je preživo holokaust. Blinken zna što je genocid”, kazao je Inzko u intervjuu za sarajevsku komercijalnu televiziju Face.
Uvjeren je kako sada slijedi usuglašanje pristupa SAD i njemačkog političara Christiana Schmidta koji bi trebao postati novim visokim predstavnikom za BiH. Inzko je kazao kako bi Schmidt s novim mandatom morao dobiti i priliku za provedbu nove politike jer jedino tada ima smisla smjena na čelu OHR-a.
Poručio je kako Schmidt upravo sada i radi na tome a jasno je kako i Nijemci žele da se BiH vrati na dnevni red međunarodne zajednice.
“Uzalud sam 10 godina baš to tražio”, kazao je Inzko dodajući kako je bila loša situacija u kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek imao vemena za Milorada Dodika dok zapadni državnici nisu obraćali posebnu pozornost na probleme u BiH.
“Europska sigurnost počinje na Balkanu”, upozorio je Inzko najavivši istodobno kako neće tako brzo otići iz BiH te da prije toga kani poduzeti još neke korake a prije svega potaknuti na usvajanje zakona kojim bi se zabranilo nijekanje genocida u Srebrenici što redovito čine vlasti u Republici Srpskoj.
“Sve europske zemlje imaju zakone o zabrani nijekanja holokausta a u BiH gdje se dogodio genocid, takav zakon ne postoji”, podsjetio je Inzko pojašnjavajući kako je njegov ured već pripremio prijedlog zakona koji će biti poslan na usvajanje parlamentu BiH.
Kazao je i kako će inzistirati da parlament RS do kraja travnja oduzme priznanja koja je 2016. godine dodijelo osuđenima za ratne zločine poput Radovana Karadžića te je upozorio kako će “biti posljedica” ukoliko se to ne dogodi.