Pozvali vođe

EU želi obnoviti armensko-azerske mirovne pregovore. Charles Michel vjeruje u diplomaciju

Portal Novi list, Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Operacija azerbajdžanske vojske rezultirala je egzodusom više od 100.000 Armenaca iz Nagorno Karabaha



Europska unija u četvrtak je pozvala vođe Armenije i Azerbajdžana na pregovore u pokušaju obnove mirovnog procesa nakon operacije azerbajdžanske vojske koja je rezultirala egzodusom više od 100.000 etničkih Armenaca iz regije Nagorno Karabah.


Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je da je pozvao armenskog premijera Nikola Pašinjana i azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva na sastanak u Bruxelles krajem listopada.


“Vjerujemo u diplomaciju. Vjerujemo u politički dijalog”, rekao je Michel u španjolskom gradu Granadi gdje se održava samit Europske političke zajednice koja okuplja više od 40 zemalja.




Azerbajdžan je spreman sudjelovati na tripartitnom sastanku u Bruxellesu između Europske unije, Azerbajdžana i Armenije, najavio je Hikmet Hadžijev, savjetnik Ilhama Alijeva na platformi X i kritizirao francusku “politiku militarizacije” na Kavkazu, koja je, po njemu, dovela do toga da Azerbajdžan ne sudjeluje na trećem samitu Europske političke zajednice.


Čelnici su na samitu obećali podršku Armeniji suočenoj s priljevom izbjeglih Armenaca nakon vojne operacije zauzimanja Nagorno Karabaha, regije koja je službeno u sastavu Azerbajdžana no koja je bila nastanjeno uglavnom etničkim Armencima.


Mnogi europski vođe osudili su vojnu operaciju, a neki i pozvali EU da razmotri strože mjere protiv Bakua koji tvrdi da je legitimno djelovao kako bi vratio kontrolu nad dijelom svog suverenog teritorija.


Europski parlament u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom optužuje Baku za “etničko čišćenje” i potiče EU da sankcionira dužnosnike Azerbajdžana odgovornih za kršenje primirja i ljudskih prava u Karabahu.


No diplomati kažu da ne vide mogućnost konsenzusa europskih zemalja kada je riječ o sankcijama Azerbajdžanu, državi koja postaje sve važniji dobavljač nafte i plina za Europsku uniju pošto je ona srezala uvoz ruskih energenata nakon invazije Moskve na Ukrajinu.


S obzirom na nesuglasje oko Azerbajdžana, europski čelnici usredotočili su se na pojačanu humanitarnu pomoć te gospodarsku i političku podršku Armeniji koja se nastoji distancirati od svog tradicionalnog saveznika Rusije.


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da će EU osigurati dodatni 5,25 milijuna eura hitne pomoći, povrh već najavljenih 5,2 milijuna, kako bi pomogla onima koji su u Armeniju pobjegli iz Karabaha.