Sve španjolske vlade u posljednja četiri desetljeća, od usvajanja ustava, borile su se protiv ETA-e, a ona je postajala sve usamljenija u svom djelovanju kako zbog slabljenja separatizma među Baskima, tako i zbog svoje ideologijske okoštalosti
ETA je osnovana 1959., izrasla je iz studentske skupine EKIN, a njeno osnivanje bilo je rezultat nezadovoljstva radom Baskijske nacionalističke stranke koja je djelovala u egzilu. Organizacija je trebala biti nazvana Aberri, a ne Euskadi Ta Askatasuna, ali bi kratica te organizacije bila ATA što bi, budući da ata na nekim baskijskim dijalektima značit patak, bilo neozbiljno za organizaciju koja se ozbiljno namjeravala baviti borbom za slobodu i koristiti terorističke metode.
Mnogi Baski i danas zagovaraju samostalnu državu, ali to pokušavaju izboriti političkim, a ne terorističkim putem. Više od 300 pripadnika ETA-e je u španjolskim, francuskim i drugim zatvorima. Iako su se raspustili premijer Mariano Rajoy najavio je da počinitelj zločina i dalje mogu očekivati sudski progon i zatvor.Nasljeđe ETA-e dobro ilustrira istraživanje provedeno među Baskima u studenom prošle godine. Njih 76 posto smatra da je nasljeđe ETA-e negativno (taj dojam neće poboljšati žaljenje organizacije zbog smrti nedužnih civila objavljeno uz raspuštanje organizacije), a tek njih sedam posto smatra ga pozitivnim. Nešto malo drugačije gleda se na članove ETA-e.Naime, 31 posto anketiranih smatra da su oni teroristi, 28 posto da su zabludjeli idealisti, 15 posto smatra ih fanaticima, za nacionalističku organizaciju porazno skromnih 10 posto domoljubima, ubojicama i kriminalcima smatra ih šest posto anketiranih. Zatvoreni pripadnici ETA-e ne mogu se nadati pomilovanju jer 54 posto anketiranih tome se protivi, a tu ideju podržava njih 25 posto.
