Eurozastupnici su u srijedu ponovno pozvali Vijeće da počne glasati kvalificiranom većinom za odluke u područjima vanjske politike koje nemaju vojne ili obrambene implikacije, u usvojenim godišnjim izvješćima o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) te Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a (ZSOP) za 2024.

Eurozastupnici pozivaju Vijeće da postupno počne glasati kvalificiranom većinom za odluke u područjima ZVSP-a koje nemaju vojne ili obrambene implikacije.

U izvješću pučanina Davida McAllistera, usvojenom na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu s 378 glasova za, 188 protiv i 105 suzdržanih, zastupnici priznaju “zabrinutost nekih država članica koje strahuju od smanjene mogućnosti utjecaja na vanjsku i sigurnosnu politiku na razini EU-a” i potiču u međuvremenu “na punu upotrebu svih postojećih mogućnosti za povećanje odlučnosti u tom pogledu, uključujući korištenje konstruktivne suzdržanosti”.

U izvješću su navedeni ciljevi ZVSP-a za 2025., a oni se primarno odnose na “rješavanje globalnih posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine” te naglašava da “sukob, uz revizionističko ponašanje Rusije, destabilizira istočno susjedstvo i zapadni Balkan, prijeteći europskoj sigurnosnoj arhitekturi”.

Izvješće posebnu pozornost pridaje napredovanju i stanju u zemljama kandidata sa zapadnog Balkana.

U dijelu posvećenom Bosni i Hercegovini se “potiče političke čelnike zemlje da provedu značajan niz reformi, uključujući izborne reforme, u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova, kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je sadržano u njezinom ustavu, te uz puno poštovanje presuda domaćih i međunarodnih sudova”.

EP osuđuje “zapaljivu retoriku i secesionističke zakone i politike vodstva entiteta „Republika Srpska” (RS), uključujući proslavu neustavnog „Dana RS-a” 9. siječnja 2025.; poziva države članice i predstavnike međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da promiču i podupru provedbu ovih presuda”. Ponavlja poziv na ciljane sankcije protiv “destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, posebice Milorada Dodika, kao i drugih visokih dužnosnika RS-a i srbijanskih dužnosnika koji pružaju političku i materijalnu potporu secesionističkoj politici”.

U izvješću se podsjeća na zahtjev da Srbija uskladi svoju politiku spram Rusije s politikom i sankcijama EU-a. Poziva se političko vodstvo Srbije da osigura konstruktivan, uključiv dijalog u cijelom političkom spektru i da provede potrebne reforme kako bi Srbija napredovala na putu pristupanja EU-u. Također se ocjenjuje kako Rusija i drugi čimbenici u regiji promiču protuzapadnu retoriku, etničke napetosti i podjele, među ostalim i “instrumentalizacijom Srpske pravoslavne crkve”, te podsjeća na ocjenu da nazadovanje Srbije ima destabilizirajući utjecaj na cijelu regiju.

Zastupnici su u srijedu podržali izvješće o ZSOP-u izvjestitelja Nicolása Pascual de la Partea, sastavnog dijela ZVSP-a.

U izvješću se “naglašava da su sigurnosne prijetnje s kojima se Europa suočava dosegle razine koje nisu viđene od Drugog svjetskog rata. To uključuje geopolitičke lomove, imperijalističke ambicije autoritarnih sila, sustavno rivalstvo među velikim silama, nacionalistički unilateralizam, terorizam (uključujući džihadistički terorizam) i sve veće posezanje zlonamjernih aktera za silom i nasiljem za postizanje političkih i ekonomskih ciljeva”.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) ocijenio je u raspravi da su oba dokumenta “složeni odraz vrlo izazovnog, neizvjesnog i promjenjivog međunarodnog okruženja”.

“Neizostavnu važnost transatlantskog partnerstva treba pojačati realnijim pristupom nakon svih prijetnji i uvredljivih izjava nove Trumpove administracije. Tu je i temeljna dilema kako redefinirati naš odnos s Kinom u ovom novom okruženju. Osim toga, neophodna je poboljšana suradnja i koordinacija s partnerima koji slično razmišljaju”, rekao je eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP).

Zapadni Balkan

Picula, koji je ponovno imenovan voditeljem Radne skupine Europskog parlamenta za zapadni Balkan, rekao je da nove okolnosti “mogu biti prilika za Europu da preuzme vodstvo u borbi za demokraciju, sigurnost i poredak temeljen na pravilima” te da se pritom ne smije “zaboraviti na naše neposredno susjedstvo i krhkost mnogih zemalja kandidata”.

Hrvatska zastupnica Željana Zovko iz redova Europske pučke stranke rekla je u raspravi da pozdravlja “konačnu odluku visoke povjerenice da ide u Bosnu i Hercegovinu i adresira pitanje svih pitanja, a to je izmjena Izbornog zakona, gdje bi tri naroda, trideset godina nakon Daytona, konačno svi dobili svoju jednakopravnost”.

“Svojim amandmanima u izvješću jasno sam istaknula važnost provedbe ove reforme, koja je nužna za osiguranje načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda u skladu s odredbama Ustava”, kaže Zovko.

“Srbi, Hrvati i Bošnjaci moraju u Bosni i Hercegovini imati puna prava ustavno, što im je garantirano mirovnim sporazumom. To je ključna točka mosta sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Trumpovom administracijom, gdje možete poentirati i konačno napraviti mir na zapadnom Balkanu. Bez toga nema napretka niti u jednoj zemlji na zapadnom Balkanu, u jugoistočnoj Europi. Bez toga nema napretka ni u Ukrajini”, rekla je Zovko, zamjenska članica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom.

Iako izvješće ZVSP-a pozdravlja napredak zemalja zapadnog Balkana u približavanju Europskoj uniji, eurozastupnik Davor Ivo Stier (EPP/HDZ) pozvao je Komisiju i Vijeće da “budu puno jasniji i čvršći u prenošenju poruke da napredak ovisi o punoj usklađenosti sa ZVSP-om, poštovanju vladavine prava, kao i provedbi Briselskog i Ohridskog sporazuma za normalizaciju odnosa s Kosovom” te poručio da “je vrijeme da EU ukine sankcije Kosovu i prihvati njegovu kandidaturu”.

Nakon obraćanja, Stier je prihvatio plavu karticu nezavisne rumunjske eurozastupnice Diane Iovanovici-Șoșoace koja ga je pitala “zna li da je Kosovo Srbija”.

“Ono što znamo je da su i Srbija i Kosovo prihvatili obveze iz Briselskog i Ohridskog sporazuma. Kosovo ima svoj dio obveza prema općinama na sjeveru, a Srbija je dobrovoljno prihvatila obvezu da neće blokirati članstvo Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama. Ono što tražimo od obje države je da ispune obveze koje su slobodno prihvatile”, odgovorio je Stier.

Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je u raspravi da srpska hegemonistička politika ostaje najveća prepreka procesu proširenja i dodao da srpski političari u Crnoj Gori zazivaju vojni savez sa Srbijom i šire dezinformacije o uroti protiv pravoslavaca na Balkanu.

“Takvi pokušaji destabilizacije kao dio koncepta “srpskog sveta” predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti europskog kontinenta. Zato je ključno da se Europska unija konačno jasno odupre ovoj politici i stavi Srbiju tamo gdje joj je mjesto”, rekao je Sokol.

Zaštita demokracije je dužnost EU-a

Eurozatsupnici su u srijedu u Strasbourgu usvojli i godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2024. godinu. u kojemu se navodi da je “dužnost EU-a i njezinih država članica da promiču i štite demokraciju i univerzalnost ljudskih prava diljem svijeta”.

“Međunarodni poredak utemeljen na pravilima sadržan u Povelji UN-a skup je univerzalnih načela koja stvaraju uvjete za mir, prosperitet, ljudska prava, dostojanstvo i razvoj za sve. Ipak, 80 godina kasnije, vidimo te principe pod žestokom paljbom. Svjedoci smo očiglednih kršenja međunarodnog prava, erozije demokracije, nazadovanja ljudskih prava i snažnog otpora ravnopravnosti spolova, invazije na suverene države i ušutkavanja medija i branitelja ljudskih prava”, rekla je u utorak u raspravi Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) rekla je da “krhka demokracija može biti izuzetno opasna jer je podložna unutarnjim i vanjskim prijetnjama i upravo one mogu dovesti do njezinog urušavanja ili prelaska u takozvane autokratske sustave”. Glavak je naglasila da velik problem predstavljaju dezinformacijske kampanje koje “ozbiljno narušavaju ljudska prava”.