Nadahnjujuća priča egipatskog parasportaša: Drži reket u ustima, desnom nogom baca lopticu u zrak. Igra počinje...

Invaliditet nije u rukama ili nogama, nego u tome da ne ustrajete u onome što biste željeli učiniti, ističe Hamato / Reuters

Hamato je paraolimpijska zvijezda stolnoteniskog sporta, te je inspiracija brojnim sportašima širom svijeta. Iako je u željezničkoj nesreći izgubio obje ruke, ljubav i strast nisu mu dopustili da se prestane baviti sportom. Ima obitelj i uspješan je trener dvojice dječaka koji se suočavaju s istim izazovom koji je on uspio prevladati

povezane vijesti

Na redu je servis stolnotenisača Ibrahima Hamata. Držeći reket u ustima, baca lopticu visoko u zrak desnom nogom. Padajući kroz zrak, nježna bijela loptica susreće se s njegovim reketom i biva lansirana poput metka. Igra počinje…

Sport nije samo natjecanje, jer je sport kroz povijest uvijek isticao trijumf ljudskog duha. Uporni pojedinci uvijek kroz sport ostvare i svoje snove. Takav je i egipatski parasportaš Ibrahim Hamato, čija životna priča potvrđuje koliko je važno imati duhovnu snagu, hrabrost, upornost i vjeru u uspjeh. Za razliku od ostalih sportaša, Hamato nema ruke od desete godine, kad je ozlijeđen u željezničkoj nesreći. Međutim, to ga nije spriječilo ni omelo da igra stolni tenis. Ovaj Egipćanin postigao je velik uspjeh na međunarodnoj sceni i mnogima je postao velika inspiracija. On igra zubima jer tako drži dršku reketa.

Hamatov servis / Reuters

– U našem smo selu u to vrijeme mogli igrati samo stolni tenis i nogomet, zato sam i igrao oboje. Bilo je logično prvo igrati nogomet, zbog mog tragičnog slučaja. Zatim sam počeo igrati stolni tenis, bio mi je to izazov, rekao je Ibrahim u jednom razgovoru, prisjećajući se djetinjstva.

Ibrahim Al Husseini Hamato rodio se 1. srpnja 1973. u lučkom gradu Damietta u Egiptu. Tijekom godina usavršavao se igrajući ustima stolni tenis i stizao čak i na pobjednička postolja. Osvojio je srebrne medalje na para prvenstvu Afrike u stolnom tenisu 2011. i 2013. godine. Također je uspio osvojiti srebrnu medalju na prvenstvu Egipta 2013. godine.

Sretan obiteljski čovjek

Počevši od trinaeste godine, Hamato je godinama naporno radio kako bi usavršio svoju igru. U početku je isprobavao različite mogućnosti hvatanja reketa, uključujući držanje pod pazuhom, prije nego što je odlučio »rukovati« reketom ustima, odnosno zubima.
– Bilo je prilično teško igrati stolni tenis nakon nesreće, prisjetio se Hamato. Morao sam svakodnevno vrijedno vježbati tri godine. U početku su ljudi bili zaprepašteni i iznenađeni kad su me vidjeli kako igram. Svi su me hrabrili i podržavali i bili su vrlo ponosni koliko imam volje, ustrajnosti i odlučnosti.
Mnogi su i danas vrlo ponosni na njegova sportska postignuća. Uza sve to, Hamato je uspješan obiteljski čovjek. Oženjen je i ima troje djece.

Ništa nije nemoguće

Hamato je također osvojio nagradu u okviru šestog izdanja nagrade za kreativni sport Mohammed bin Rashid Al Maktoum u kategoriji sportaša koji su postigli uspjeh u sportu unatoč velikim izazovima, odnosno u kategoriji osoba s posebnim potrebama.

Reuters

Ibrahim kao paraolimpijska zvijezda stolnoteniskog sporta inspiracija je brojnim sportašima širom svijeta. Iako je u željezničkoj nesreći izgubio obje ruke, ljubav i strast prema sportu nekako mu nisu dopustili da se prestane baviti sportom. Hamato igra stolni tenis tako da servira lopticu podižući je palcima noge, a zatim je udara reketom koji drži ustima.

– Prvo sam pokušavao upotrijebiti reket držeći ga ispod ruke, a pokušao sam koristiti i druga rješenja koja se nisu pokazala kao najbolja. Na kraju sam pokušao koristiti usta i to se pokazalo kao najbolji način, kaže Hamato.
Iako fantastični Egipćanin nije uspio pobijediti ni u jednom od mečeva, stekao je svjetsku slavu na društvenim mrežama tijekom Paraolimpijskih igara 2016. u Riju u Brazilu. Ibrahim je postao internetska senzacija kada su videozapisi koji su prikazivali njegove vještine u stolnom tenisu prikupili u kratko vrijeme na milijune pregleda na YouTubeu.

Želim biti primjer mladima / Reuters

San o igranju na Paraolimpijskim igrama Egipćaninu se ostvario unatoč kritikama iz određenih sportskih krugova, i pokušajima da ga odgovore od tog nastupa.
– Svatko bi trebao naporno raditi za ono što voli i za ono što misli da je dobro za njega, rekao je Hamato, te naglasio da su mu takve kritike bile samo poticaj da još više vježba.
– Posvećivao sam sve više vremena vježbanju i zbog toga sam se osjećao samouvjereno, osjećao sam se dobro. Zaista sam sretan dok igram stolni tenis. Ostvario mi se san igrati na Paraolimpijskim igrama, kaže Hamato, i naglašava da ništa nije nemoguće ako se radi na tome i uloži napor.
– Želim svima reći da ništa nije nemoguće, svi bi se trebali potruditi za ono što vole i za ono što misle da je dobro za njih. Invaliditet nije u rukama ili nogama, nego u tome da ne ustrajete u onome što biste željeli učiniti, ističe Hamato.
Hamatova postignuća nisu prošla nezapaženo ni među najboljim stolnotenisačima svijeta. Nakon promotivne igre s Ibrahimom Hamatom, tadašnji broj 1 stolnotenisač Ma Long je mogao samo reći: Hamato je igrao vrlo dobro, nisam mogao vjerovati!

Jači od tragedije

– Ibrahim je vrlo drag čovjek, ima vjere i ustrajnosti, kaže Alaa Meshref, predsjednik Egipatskog stolnoteniskog saveza. Vrlo je pristojan i skroman. Iako njegove okolnosti, financijske i fizičke, nisu tako lagane, nikada nije ništa tražio, napominje Meshref, opisujući Ibrahima kao uzor svakoj mladoj osobi.
– Ljudi bez invaliditeta trebali bi od njega naučiti više, jer uvijek pronalaze izgovore za minimalne probleme. Moraju razumjeti kako je Ibrahim uspio pobijediti svoju tragediju i dokazati da je inzistiranje na višem cilju uvijek ostvarivo. Gledajući Hamata kako igra, vidim umjetnost u njegovoj igri – dok se »brani« i snažno napada, kaže Meshref.
– Vjerujem da ništa nije nemoguće, sve dok se trudite, kaže Hamato, koji je nakon nesreće tri godine ostao zatvoren u kući, nije izlazio, a danas je sretan obiteljski čovjek i uspješan trener dvojice dječaka koji se suočavaju s istim izazovom koji je on uspio prevladati.

Čudesna vještina

Takav je bio i komentar najboljeg stolnotenisača u Japanu, Juna Mizutanija. Japanski prvak bio je oduševljen Hamatom.
– Servirao je jako, jako dobro. Ne mogu vjerovati da igra ustima, nikad prije nisam vidio nešto slično, rekao je Mizutani.
Hamato je bio počasni gost na svjetskom ekipnom prvenstvu u stolnom tenisu 2014. u Tokiju, gdje je izgledao impresivno u susretima protiv nekih od najboljih svjetskih igrača, uključujući drugog najboljeg igrača u svijetu Ma Longa i bivšeg prvaka Wanga Haoa. Njegova čudesna vještina navela je japansku vladu da ga izabere za predstavnika organizacije »Sport sutrašnjice« povodom Paraolimpijskih igara u Tokiju, a pozvan je i da odigra egzibicijski meč s japanskim igračem Miuom Hiranom.

Zaista sam sretan dok igram stolni tenis – Ibrahim Hamato / Reuters

Hamato je na posljednjim Paraolimpijskim igrama u Riju odigrao dva meča i izgubio od britanskog sportaša Davida Wetherilla i njemačkog igrača Thomasa Raua. Nije pobijedio ni u jednom meču koji je igrao na muškom pojedinačnom turniru u Riju, ali kaže da je tamo zaradio svoje mjesto. Među desecima impresivnih podviga sportaša na Paraolimpijadi istaknule su se i njegove vještine.
– Prošao sam tu fazu da je nešto samo za predstavu, a netko igra za pobjedu. Nije samo da me ljudi vide i kažu: »Oh, to je dobro, to je lijepo«, kaže Hamato.

– Osvojio sam srebrne medalje na Egipatskom prvenstvu i na afričkim prvenstvima. Ako se netko plasira na Paraolimpijske igre i dalje bi trebao naporno raditi da na idućim Paraolimpijskim igrama bude prvak, ne ići natrag. Želim biti snažan primjer drugim ljudima, posebno mladima, koji bi se mogli suočiti sa sličnim izazovima. To mi je cilj. U Egiptu postoji nekoliko malih dječaka poput mene koje učim igrati po svom principu, kaže Hamato.

Poput niza drugih priča o strasti, hrabrosti, odlučnosti i uspjesima paraolimpijskih sportaša, nadahnjujuća priča stolnoteniske zvijezde Ibrahima Hamata jednostavno je zadivljujuća. Ako imate dvije ruke i dvije noge i ako vam mozak normalno radi, onda ste sretni. Službeno – niste invalidni. Međutim, ako imate sve to i niste postigli nikakav napredak u životu, morate se ozbiljno preispitati.