Danska je nesumnjivo jedna od najnaprednijih i najuljuđenijih zemalja na svijetu. U tu sliku nekako se ne uklapa činjenica da je ujedno i najveći proizvođač krzna od nerca na svijetu. Četrnaest milijuna tih životinja iz porodice kuna se godišnje na dvije tisuće danskih farmi potamani i odere da bi se došlo do isto toliko skupocjenih krzna. Za usporedbu, ostatak svijeta proizvodi godišnje 7 milijuna krzna nerca. Ove brojke čine  „industriju“ nerca trećom izvoznom granom u sektoru izvoza životinjskih proizvoda u Danskoj koja donosi pola milijarde eura izvozne zarade.

Aktualna premijerka Danske Mette Frederiksen ima namjeru do 2022. godine ukinuti tu okrutnu i nazadnu praksu i farmere preusmjeriti na neke humanije načine zarade u poljoprivredi, no incident u koji je uključen sveprisutni koronavirus početkom prošlog mjeseca je bitno ubrzao stvari na najokrutniji mogući način. Nakon što je primijećeno da se među populacijom nerca na danskim farmama proširila mutacija COVID-19 virusa, naloženo je početkom prošlog mjeseca da se istrijebi svih 17 milijuna nerčeva, i onih bolesnih i onih zdravih kako bi se isključila mogućnost širenja bolesti na ljude.

Politička kriza

Dakako, pogođeni farmeri su očajavali, ne zbog sudbine nerčeva koje ionako masakriraju na dnevnoj bazi, već zbog izgubljene zarade. Udruge za zaštitu životinja pobunile su se pak jer je eliminacija tolikog broja nerčeva u kratkom roku – u kojoj su sudjelovale i policijske i vojne snage – bila sve samo ne u skladu sa zakonom koji nalaže da ako se životinja mora ubiti to treba biti brzo uz najmanju moguću patnju. Premijerka se nakon posjete jednoj farmi rasplakala pred kamerama i zbog suosjećanja s farmerima i zbog prakse ubijanja nerčeva, što zbog krzna, što zbog korone. Na kraju je utvrđeno da nalog o ubijanju svih nerčeva nije bio u skladu sa zakonom pa je izbio i politički skandal u kojem je ceh foteljom platio ministar poljoprivrede nakon što se uvjerio da ga parlament više ne podržava. Nerčevi su umalo stajali funkcije i premijerku Frederiksen, no ona je preživjela s obzirom da je na kraju ostavku tražila samo oporbena manjina u danskom parlamentu.

Usporedno s ovom niskom nesretnih događaja većina u parlamentu dala je podršku vladi da provede zakonsku reformu koja će zabraniti uzgoj nerca do 31. prosinca 2021. godine. Sad će to biti i lakše s obzirom da se farmerima vjerojatno ne isplati obnavljati uništeni fond nerca od nule kad znaju da postoji rok kad će uzgoj nerca postati kriminalna radnja u Danskoj.

Da, bar zasad, nema happy enda kad je pomor nerca u Danskoj u pitanju, potvrđuju i najnovije vijesti iz Danske koje prenosi Reuters. Nerčeva u Danskoj gotovo više da nema, ali se oni sad – u prenesenom značenju – vraćaju poput zombija. Sedamnaest milijuna leševa nerca odjednom postao je krupan logistički problem i izazov za danske vlasti, pa su na području vojnih poligona u zapadnoj Danskoj otkopani dva metra duboki jarci gdje su nerčevi zatrpani. Kasnije su predstavnici vlasti objavili da su ih imali namjeru otkopati i razmjestiti po drugim jamama jer je primijećeno da je dio „izronio“ na površinu svježe zakopane zemlje, vjerojatno zbog procesa raspadanja i plinova koji se pritom stvaraju.

Moguće zagađenje voda

Ni tu problemima nije kraj, nova studija stručnjaka čiji su dijelovi objavljeni jučer na danskoj radio postaji Radio4 otkriva da je masa zatrpanih nerčeva vjerojatno već zagadila okolne podzemne vode i da je zatražena hitna akcija vlasti da sanira problem. Izvještaj je naručila Danska agencija za zaštitu okoliša krajem studenog, a pripremili su ga Geološki zavod Danske i Grenlanda i Tehničko sveučilište Danske, objavio je Radio4. Problem je, između ostalog, i u tome što su vlasti prije zakapanja nerčeva u masovne grobnice uvjeravale uznemirenu javnost da ovaj potez neće predstavljati rizik za pitku vodu i okoliš.  Činjenica jest da ta tmurna mjesta čuva vojska 24 sata dnevno kako bi se ljude i životinje držalo podalje dok se ne nađe pametnije rješenje ili dok nesretni nerčevi jednostavno ne istrunu.

Danska agencija za zaštitu okoliša provodi daljnja istraživanja kako bi procijenili mogući daljnji negativni utjecaj na okoliš. Jučer su priopćili da će se rezultati znati početkom 2021. godine.