Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u utorak je iskoristio svoje široke ovlasti i nametnuo izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine reagirajući tako na činjenicu da njeni politički lideri o tome nisu uspjeli sami postići dogovor.

“Objavljujem da namećem izmjene izbornog zakona… kao potporu upravo najavljenom procesu pristupanja BiH članstvu u EU”, kazao je Schmidt.

Izmjene izbornog zakona odnose se na tzv. integritet izbornog procesa, na čemu je ranije inzistirala i Europska komisija, a svode se na bolji nadzor nad identitetom glasača, uvođenje novih tehnologija provjera te utvrđivanja izbornih rezultata, a o svim tim opcijama ranije su pregovarali i predstavnici političkih stranaka.

Tako će se, primjerice, ubuduće skenirati ispunjeni glasački listići, što će onemogućiti njihovo krivotvorenje, a uvode se i nova pravila za vođenje izborne kampanje. Ujedno će biti zabranjeno kandidiranje osobama osuđenim za ratne zločine.

Izmjene se ne odnose na način biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu je do sada inzistirao HDZ BiH.

Izmjene izbornih pravila trebale bi vrijediti već od lokalnih izbora planiranih za listopad, iako ne na svim biračkim mjestima jer to u kratkom roku nije izvedivo.

Schmidt je podsjetio kako su izmjene izbornog zakona među 14 prioriteta definiranih u mišljenju Europske komisije o stanju u BiH iz 2019. pa je izborna reforma sastavi dio europskog puta BiH koji je otvoren nakon odluke Europskog vijeća da odobri otvaranje pristupnih pregovora.

Kazao je kako biračima u BiH kroz nametanje izmjena izbornog zakona ujedno želi poslati poruku ohrabrenja da sudjeluju na izborima jer na njima neće biti nikakve diskriminacije.

“Birači ne mogu čekati 10, 15 godina hoće li doći do dogovora među strankama”, kazao je Schmidt.

Istaknuo je kako bi bio sretniji da su se političari u zemlji sami dogovorili o tim izmjenama “jer su domaća rješenja najbolja”, no kaže kako ostaje spreman djelovati sve dok to bude nužno.

Pozicija visokog predstavnika, kako je istaknuo, do tada ostaje, a nestat će onog trenutka kada BiH postane članicom Europske unije, baš kao što će nastaviti djelovati i strani suci u Ustavnom sudu BiH.

“Sada stvaramo ugovor s građanima-biračima, a moja je dužnost pomoći uspostaviti demokratski okvir”, zaključio je Schmidt.

“O tome se razgovara od 2010. i ne znam ni koliko je do sada bilo različitih prijedloga”, kazao je Schmidt pojašnjavajući kako je stoga odlučio da sam obavi ono što je trebalo biti urađeno prije nekoliko godina.