Crna Gora, punopravna članica NATO saveza, sljedećeg bi tjedna mogla za predsjednika nacionalnog parlamenta dobiti čovjeka za kojeg se sumnja da je suradnik ruske vojne obavještajne službe GRU i koji je bio osumnjičen da je sudjelovao u pokušaju državnog udara protiv tadašnjeg crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića koji je ta služba navodno organizirala 2016.

Predsjednik stranke Nova srpska demokracija i jedan od vođa koalicije »Za budućnost Crne Gore« Andrija Mandić tako bi od sredine sljedećeg tjedna mogao postati predsjednik Narodne skupštine Crne Gore, i član Savjeta za obranu, tijela čiji članovi imaju pravo na pristup osjetljivijim informacijama koje se, među ostalim, odnose i na sudjelovanje Crne Gore u zapadnom vojnom savezu koji u ovom trenutku daje punu financijsku, materijalnu i vojnu pomoć Ukrajini koja je od veljače 2022. žrtva ruske agresije.

Očajni kompromis

Mandićevo imenovanje za predsjednika crnogorske skupštine dio je šireg dogovora čija je temeljna postavka da će prosrpska i proruska koalicija Za budućnost Crne Gore podržati manjinsku Vladu Milojka Spajića, predsjednika stranke Europa sada koja je relativni pobjednik ovogodišnjih parlamentarnih izbora, ali zajedno s nekim manjim strankama nema dovoljno mandata da sama formira vladajuću većinu, a time ni novu Vladu Crne Gore.

Spajić je prvotno planirao da Za budućnost Crne Gore bude dio vladajuće koalicije, ali je onda naglo odustalo od toga, po svoj prilici zbog pritiska zapadnih veleposlanika u Podgorici.

Nakon toga novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, očito bliskiji Beogradu od Spajića, počeo je raditi pritisak da je Mandić i njegova koalicija ipak prime u vladajuću koaliciju.

Mandićevo imenovanje za predsjednika parlamenta, a zauzvrat njegovo podržavanje manjinske Vlade, očito je kompromis dviju strana.

Neslužbene informacije govore i o tome da bi krajem 2024. koalicija Za budućnost Crne Gore, ako se ova suradnja pokaže uspješnom, mogla i formalno ući u Vladu.

Oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) upozorila je na sigurnosnu prijetnju koju bi predstavljao Mandićev izbor, te dodala da bi on dao »odriješene ruke velikosrpskom nacionalizmu da vršlja po Crnoj Gori«.

Popis stanovništva

Mandiću je 2017. suđeno s optužbom da je bio dio terorističke organizacije koja je 2016. upadom u zgradu Narodne skupštine željela poništiti rezultate tadašnjih parlamentarnih izbore, te uhititi i potom likvidirati tadašnjeg predsjednika Crne Gore Milu Đukanovića.

Mandić se branio da nema nikakve veze s tim te da se radi o montiranom političkom procesu zbog toga jer se on protivi ulasku Crne Gore u NATO savez.

Viši sud u Podgorici ga je 2017. osudio na pet godina zatvora zbog sudjelovanja u terorističkom pokušaju državnog udara. Međutim, žalbeni sud je dvije godine kasnije ukinuo tu presudu.

Mandić se protivi članstvu Crne Gore u NATO savezu, te traži da ta država povuče priznanje neovisnosti Kosova, kao i Deklaraciju Narodne skupštine o genocidu u Srebrenici.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori i Srpska pravoslavna crkva uz podršku službenog Beograda traže da se što prije provede popis stanovništva te su već započele promidžbene kampanje u tom smislu.

Cilj im je da popis pokaže da je došlo do znatnog porasta pripadnika srpske nacionalnosti među crnogorskim državljanima.

Oporbene stranke u Crnoj Gori traže da se održavanje popisa odgodi dok se ne stabilizira stanje u državi i dok se ne osiguraju svi potrebni uvjeti za njegovo održavanje.