Poljski premijer Donald Tusk pokazao je u četvrtak prije početka samita EU-a razumijevanje za poziciju talijanske premijerke Giorgie Meloni, koja ne krije ljutnju zato što je bila isključena iz pregovora o raspodjeli ključnih pozicija u europskim institucijama.

Tusk je po dolasku na samit rekao da “nitko više od njega ne poštuje premijerku Meloni” i da “nema Europe bez Italije”.

Također je rekao da on i Meloni imaju iste poglede na niz pitanja sigurnosti, migracija i obrane.

Pregovarači triju centrističkih političkih grupacija, Europske pučke stranke (EPP), Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i liberala (Renew) postigli su u utorak dogovor da Ursula von der Leyen dobije drugi mandat na čelu Europske komisije.

Isključena iz pregovora

Za predsjednika Europskog vijeća dogovoreno je da bude bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, estonska premijerka Kaja Kallas, dok bi u sljedeće dvije i pol godine predsjednica Parlamenta trebala i dalje biti Maltežanka Roberta Metsola (EPP).

Dogovor je u utorak putem video-sastanka postiglo šest pregovarača triju stranaka – poljski i grčki premijer Donald Tusk i Kiriakos Micotakis za EPP, njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sanhez za S&D te francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte za Renew.

Talijanska premijerka Meloni nije skrivala ljutnju što je bila isključena iz razgovora o imenovanjima. Njezina politička grupacija u Europskom parlamentu, Europski konzervativci i reformisti treća je po snazi u Europskom parlamentu.

Tusk je rekao da je cilj dogovora triju političkih stranaka bio “olakšati proces izbora, a ne učiniti ga težim”.

Meloni šalje premijere na govornu poštu

Nekoliko čelnika EU-a, uključujući grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, pokušalo je doći do talijanske premijerke Giorgie Meloni nakon što je šest vodećih pregovarača u utorak postiglo dogovor o najvišim poslovima, ali je Meloni odbila odgovoriti na bilo koji poziv, rekla su za Politico tri dužnosnika EU-a.

Činjenica da je odbila dogovoriti ili razgovarati o dogovoru povećala je strah čelnika da će Meloni napraviti veliku pomutnju na današnjem sastanku.

Da bi stvar bila gora, poljski PiS razmišlja o odbacivanju Meloni radi Orbana. Razmatraju napuštanje saveza s Braćom Italije Giorgie Meloni u Europskom parlamentu i pregovara s populističkim desnim strankama o formiranju nove skupine.

Ostale stranke su Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, Akcija nezadovoljnih građana u Češkoj Andreja Babiša i Slovenska demokratska stranka Janeza Janše.

Što će poduzeti Meloni?

Pitanje koje se postavlja u kuloarima jest hoće li sljedeći institucionalni ciklus za EU odlučiti odluke Giorgie Meloni? To će uvelike ovisiti o tome kako je drugi vođe pokušaju uključiti.

Da je Meloni ljuta jer je isključena iz pregovora nedvojbeno je istina i da bi mogla biti suzdržana na glasovanju tjednima su spominjali diplomati i mediji.

U teoriji, mogla bi glasati protiv paketa za najviše poslove. Ipak, glasanje Meloni protiv von der Leyen čini se malo vjerojatnim jer Italija ima ogroman dug, a premijerka je u vladi s EPP-om, koju predstavlja zamjenik premijera Antonio Tajani.

Prema Corriere della Sera, ona razmišlja o drugoj opciji: “Meloni bi također mogla tražiti glasovanje o svakoj pojedinačnoj poziciji i na taj način doći do različitih odluka – da za Ursulu von der Leyen, ne za ostale kandidate.”

Portugalski premijer: Mogla bi biti duga noć

Portugalski premijer Luís Montenegro predvidio je da će prvi dan summita biti dug s obzirom na sve važne teme o kojima će se raspravljati.

Dodao je kako se nada da će danas biti definitivno riješeno pitanje vodećih poslova.

“Glavne političke obitelji su složne… Ovaj proces zahtijeva visoku razinu predanosti političkih obitelji, jer se o kandidaturi predsjednika Povjerenstva, kao i predsjednika Parlamenta mora glasovati u Parlamentu.

Ali osjećam se spokojno i uvjeren sam da će tako biti”, rekao je.

Upitan vjeruje li da će talijanska premijerka Giorgia Meloni na summitu izraziti svoje nezadovoljstvo sporazumom o najvišim poslovima, Montenegro je rekao da su čelnici slobodni izraziti svoje mišljenje tijekom sastanka.

Dodao je da je postizanje konsenzusa između 27 zemalja članica složeno te da svi premijeri imaju na umu i svoje nacionalne interese i interese EU.

Grčki premijer: Nismo htjeli uvrijediti Meloni

“Nikad nam nije bila namjera isključiti ili uvrijediti bilo koga”, rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na putu za summit.

“Osobno jako poštujem talijansku premijerku Giorgiju Meloni… Siguran sam da ćemo se pozabaviti svim tim pitanjima i zabrinutostima u raspravama koje ćemo imati.”

Mitsotakis je rekao da rasprava o najvišim poslovima “nije zatvorena procedura”, ali su tri političke obitelji raspravljale i izradile prijedlog.

Grčki premijer bio je jedan od šest pregovarača koji su odobrili paket Ursule von der Leyen, Antónia Coste i Kaje Kallas.

“To je prijedlog koji odražava većinu članica Vijeća”, rekao je, dodavši da je na Europskom vijeću da donese odluku.

Plenković očekuje potvrđivanje imenovanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu kako očekuje da će čelnici država članica EU-a potvrditi imenovanja na vodeće pozicije u europskim institucijama o čemu već postoji načelni dogovor.

“Očekujem da će se danas formalizirati imenovanje Ursule von der Leyen na još jedan mandat na čelu Europske komisije, o čemu bi Europski parlament, kako se očekuje, trebao glasati već sredinom srpnja”, rekao je Plenković po dolasku na samit na kojem je kadrovska križaljka za sljedećih pet godina jedna od glavnih tema.

Plenković je prije samita razgovarao s Ursulom von der Leyen, rekavši da su samo načelno razgovorali o podjeli resora unutar Komisije i da će detaljniji razgovori uslijediti nakon glasanja u Europskom parlamentu.

“Jednom kada dobije većinu u Europskom parlamentu, a što nije jednostavno, detaljnije ćemo razgovarati o toj temi i mi ćemo sigurno predložiti portfelj koji je dobar i koristan i za Hrvatsku i za Komisiju”, rekao je Plenković.

Na mjesto predsjednika Europskog vijeća, na mandat od dvije i pol godine trebao bi doći bivši portugalski premijer Antonio Costa, koji bi od 1. prosinca trebao zamijeniti Belgijanca Charlesa Michela.

Plenković je rekao da će se po isteku mandata predsjednika Europskog vijeća od dvije i pol godine o tome ponovno razgovarati.

Predsjednik Europskog vijeća, koji predsjedava i priprema sastanke na vrhu EU-a, inače se bira na mandat od dvije i pol godine, koji se jednom može obnoviti. Do sada su sva trojica predsjednika odradili po dva puna mandata od po dvije i pol godine.

Strateška agenda za sljedećih pet godina

Za visoku predstavnicu EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku trebala biti imenovana estonska premijerka Kaja Kallas.

Plenković je rekao da jako dobro poznaje Kaju Kallas još iz vremena kada su bili zastupnici Europskog parlamenta. Plenković je u to vrijeme bio šef delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu, a njegova zamjenica bila je Kaja Kallas.

Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo sadržajem strateške agende EU-a za sljedećih pet godina, koju bi Europsko vijeće trebalo usvojiti.

U tom dokumentu navode se i teme koje su Hrvatskoj jako bitne – demografski izazovi s kojima se suočava cijeli europski kontinent, u čijem rješavanju može pomoći pametno korištenje kohezijskih sredstava EU-a, zatim proširenje, pitanje zelene i digitalne tranzcije, suočavanje s posljedicama ekonomske i energetske krize.

Posebni gost samita je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Prije početka sasastanka na vrhu EU i Zelenskij potpisali su niz sigurnosnih sporazuma s Ukrajinom čiji je cilj podržati tu zemlju u obrani od ruske agresije.

Plenković je čestitao Ukrajini na prvoj međuvladinoj konferenciji ovoga tjedna na kojoj su i službeno otvoreni pristupni pregovori.