Foto REUTERS
Iako je sada gornja granica uplate pojedinih zemalja definirana na 1,2 posto BND-a Marić kaže da Hrvatska dosad nije prešla granicu od jedan posto...
povezane vijesti
ZAGREB – Vijeće EU-a, odnosno čelnici zemalja članica odlučili su povećati gornju granicu uplata zemalja članica u europski proračun kako bi se među ostalima financirao i instrument za oporavak, odnosno zajam od 750 milijardi eura, ali taj će dogovor stupiti na snagu tek kad ga usvoje sve članice.
Među prvima bi to trebao, već u srijedu učiniti Hrvatski sabor, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je to prilika i da se hrvatska javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a, odnosno s prihodnom stranom EU-ovog proračuna.
Europsko vijeće tako predlaže da se gornja granica uplate članica EU-a podigne sa sadašnjih 1,2 na 1,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), te za dodatnih 0,6 posto BND-a iz čega bi se financirao instrument za oporavak
– Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije COVID-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima, digne kredit od 750 milijardi eura, koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima koje će se ispregovarati, pojasnio je Marić.
Iako je sada gornja granica uplate pojedinih zemalja definirana na 1,2 posto BND-a Marić kaže da Hrvatska dosad nije prešla granicu od jedan posto, a sve je godine u hrvatskom proračunu planirano 4,23 milijarde kuna za uplatu u europski proračun.
Uz to uvodi se novi izvor vlastitih sredstava za proračun EU-a, a to je nereciklirana plastika, ali to nije, pojasnio je ministar Marić, nikakva nova pristojba ili porez koji bi izravno trebali plaćati građani, nego je riječ o novoj kategoriji prihoda proračuna EU-a koja se temelji na statističkim podacima o količinama nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Uz to postoji mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda, temeljenih na digitalnoj pristojbi, emisiji ugljika, porezu na financijske transakcije, te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama.