Svake godine grupice starijih ljudi u iznošenim uniformama iz Drugog svjetskog rata, okićeni komunističkim simbolima čekaju u redu u Beogradu kako bi odali počast svom bivšem vođi, Josipu Brozu Titu, piše u ponedjeljak AFP.

No, desetljećima nakon krvavog raspada Jugoslavije i mlađi su počeli stajati u redovima za obilježavanje Titove smrti i žaliti za propašću socijalističke federacije.

Zbog virulentnog nacionalizma koji je uobičajen u Srbiji i u velikom dijelu Balkana, ti mladi prihvaćaju stari “jugoslavenski” identitet, navodi AFP.

Više ih se izjasnilo Jugoslavenima na zadnjem popisu stanovništva u Srbiji.

Ivan Cvetković, 23-godišnji student ekonomije u Beogradu jedan je od njih.

Jedan mu je roditelj Hrvat, drugi Srbin pa mu je, kako je kazao AFP-u, “biti Jugoslaven sasvim prirodno”

Otpor

Oživljavanje jugoslavenskog identiteta samo je u povojima, ali je sve opipljivije u Srbiji.

Na posljednjem popisu stanovništva 2022. približno 27 tisuća ljudi izjasnilo se Jugoslavenima u odnosu na 23 tisuće deset godina prije, usprkos padu ukupnog broja stanovnika.

Mnogima je to i oblik protesta.

“Vidim jugoslavenstvo kao vrstu otpora, odgovorniji i prirodniji oblik antinacionalizma”, rekao je hrvatski novinar Viktor Ivančić lokalnim medijima.

“Ako netko može biti Srbin ili Hrvat po nacionalnosti, onda ja mogu biti Jugoslaven po svojoj nenacionalnosti”.

U Srbiji vlasti priznaju oko 20 nacionalnih manjina. Taj im status daje pravo na javno financiranje za očuvanje svoje kulture, a nosi i određene prednosti na izborima.

Neki, poput popularnog srpskog pisca i radijskog voditelja Daška Milinovića, nadaju se da će ovaj službeni status biti proširen na Jugoslavene, koji brojčano premašuju otprilike polovicu službeno priznatih manjina.

Za Milinovića, raspad Jugoslavije prije nekoliko desetljeća ne bi trebao predstavljati prepreku priznavanju skupine.

“Kraljevstvo Rutenije je davno umrlo, ali Ruteni (Rusini) još postoje”, kazao je AFP-u.

“Vlaške već dugo nema, a Romi, koliko znam, nikada nisu ni imali zemlju, a još su Romi”, dodao je.

Prije više od deset godina, srbijanski dužnosnici odbacili su službeni pokušaj priznavanja Jugoslavena, navodeći kao razlog nedostatak “jezika, pisma i književnosti”.

Milinović je reakciju vlade opisao kao smiješnu, rekavši da je Jugoslavija imala službeni jezik, dva pisma i da je bila domovina hvaljenog pisca Ive Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

“Sve nacije su izmišljene i predstavljaju političku ideju. Nacija ne postoji u prirodnom stanju, inače bi je imali medvjedi, ptice i vjeverice”, rekao je Milinović.

Budućnost

Međutim, prema jednom dužnosniku, ponovni napor za priznanjem mogao bi naići na prijemčivu publiku.

“Kao građanin ove zemlje liberalnih nazora, naravno da to podržavam”, rekao je za AFP Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava Srbije.

Ako zajednica uspije prikupiti 11.000 potpisa – ili 40 posto ljudi koji su se na popisu izjasnili Jugoslavenima – onda bi inicijativa potencijalno mogla biti usvojena.

Dok su mnogi prigrlili jugoslavenski identitet u napadu nostalgije, za Milinovića i druge njihova se odluka više tiče stvaranja bolje budućnosti u kojoj progresivne ideje pobjeđuju nacionalizam.

“Mi nismo bivši Jugoslaveni. Mi smo budući Jugoslaveni”, rekao je Milinović.

“Ovdje se ne radi o bivšoj Jugoslaviji, nego o budućoj”, dodaje za AFP.