Dosadašnja srbijanska premijerka Ana Brnabić izabrana je u srijedu za predsjednicu Skupštine Srbije, u nastavku burne trodnevne konstituirajuće sjednice koja je, uz uzajamne optužbe i uvrede vladajućih i oporbe, povremeno bila i na rubu fizičkog sukoba.

Anu Brnabić predložila je vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS), a, uz kategoričko protivljenje oporbe, za nju je glasalo 153  od ukupno 250 zastupnika srbijanskog parlamenta.

Glasalo se javno, pojedinačnim prozivanjem zastupnika, a oporba je prethidno napustila dvoranu, izuzev petero zastupnika s liste  kontroverznog liječnika Branimira Nestorovića “Mi – Glas iz naroda” koji su glasali protiv izbora Brnabić.

Burna trodnevna rasprava, najčešće izvan dnevnog reda zasjedanja, protekla je uz negodovanje oporbe i razmjenu teških riječi s vladajućima – od optužbi o krađi izbora i nakadnom upisu u birački popis do toga tko je i kako “izdao Kosovo” i nacionalne interese, tko je korumpiran, kakav je učinak dosadašnje vlasti.

Vladajući su, pak, oporbu optuživali da je, pritužbama na krađu izbora međunarodnim institucijama radila protiv interesa svoje zemlje.

U nizu primjedbi kojima se osporavao prijedlog da Ana Brnabić bude predsjednica parlamenta, oporba je, među ostalim, ukazala i na činjenicu da se za sedam godina njezina mandata na čelu vlade javni dug povećao s 24,2 na 36,4 milijarde eura, a da su krediti građana povećani sa 6,8 na 12,6 milijardi eura, te da je inflacija bila višestruko veća od one koju je vlada službeno objavljivala.

Šef zastupničke skupine SNS-a Milenko Jovanov ustvrdio je da se od oporbe nisu čule utemeljene kritike koje bi Anu Brnabić diskvalificirale da bude na čelu parlamenta, “jer takvih stvari i nema” .

“Bilo je samo ponovljenih otrcanih fraza”, rekao je Jovanov.

Konstituiranje parlamenta, uz potvrdu zastupničkih mandata novog skupštinskog saziva, započelo je 6. veljače i poslije dvije odgode nastavljeno je u ponedjeljak. No tek se u srijedu pristupilo glasanju o Brnabić.

Srpska napredna stranka pobijedila je na prijevremenim izborima 17. prosinca prošle godine za koje oporba tvrdi da su pokradeni brojnim zlouporabama, napose u Beogradu.

Naprednjaci su od 250 mjesta u državnom parlamentu osvojili 129 i s 18 mandata dosadašnjih koalicijskih partnera, socijalista (SPS) Ivice Dačića i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), te uz potporu nekoliko manjinskih lista imaju komotnu većinu.

Konstituiranje parlamenta preduvjet je za formiranje nove vlade. Mandatar kojemu će biti povjereno da ponudi njezin sastav još nije predložen, iako je zatvoren krug konzultacija s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Oporba nije sudjelovala u konzultacijama.

Konstituiranje parlamenta dolazi u vrijeme kad se od srbijanske vlasti traži da, poslije brojnih primjedbi na regularnost prosinačkih izbora, primijeni preporuke međunarodne promatračke misije (ODIHR) kako bi se za buduće izbore osigurali pošteni uvjeti, ponajprije uspostava uređenog popisa birača, odustajanje od dužnosničke kampanje, te ravnopravna zastupljenost svih sudionika u medijima, koje u većini kontrolira vlast.

Rezultati primjene ukupno 25 preporuka ODIHR-a mogli bi se vidjeti već u kampanji za ponovljene izbore u Beogradu, najavljene za 2. lipnja, koje treba raspisati predsjednik parlamenta.