Toplina koja se stvara u londonskoj podzemnoj željeznici, gdje temperatura ponekad prelazi i 30 stupnjeva, uskoro će se koristiti za opskrbu niskougljičnom energijom institucija u središtu britanske prijestolnice, poput parlamenta ili Downing Streeta, tvrde zagovaratelji novoga projekta.

Pod nazivom South Westminster Area Network (Swan), to će biti jedna od prvih i “najvećih toplinskih mreža” u Ujedinjenom Kraljevstvu, a projekt je pokrenula vlada, otkriveno je u srijedu.

Omogućit će upotrebu viška energije koji stvaraju podzemna željeznica, kanalizacijski sustav i rijeka Temza, kako bi se grijale stotine povijesnih zgrada i institucija u četvrti Westminster.

Radovi na izgradnji ove podzemne mreže cijevi trebali bi započeti 2026. godine.

“Korištenje otpadne topline iz londonske podzemne željeznice i rijeke Temze za napajanje kultnih objekata poput Parlamenta i Nacionalne galerije obećavajuć je primjer što se sve može učiniti po pitanju jeftinog grijanja s niskim udjelom ugljika”, rekla je Miatta Fahnbulleh, državna podtajnica u ministarstvu energetike.

Mreža bi, nakon što se postavi, trebala uštedjeti 75.000 tona CO2 godišnje, a da pritom ne stvara velike gubitke topline na lokalnoj razini.

Temperatura u londonskoj podzemnoj željeznici redovito doseže 30 stupnjeva, ljeti čak i više, pokazuju podaci organizacije Transport for London (TfL), zbog čega korisnici mreže negoduju.

Još nije objavljeno koje će sve zgrade biti spojene na mrežu, no na njenoj trasi nalaze se muzej Tate Britain, kolodvor Victoria i Westminsterska opatija.

Građenje mreže “Swan”, na inicijativu vlade i Westminsterskog vijeća, pokrenut će zajedničko ulaganje koje su formirale energetske tvrtke Hemiko i Vital Energi.

U ovaj se projekt do 2050. mora uložiti milijardu funti (1,2 milijarde eura). Trebao bi, prema riječima dviju kompanija, otvoriti 500 radnih mjesta i smanjiti račune korisnika ovog niskougljičnog energenta, općenito “40 posto jeftinijeg” od dizalica topline.

Ujedinjeno Kraljevstvo ima ambiciju dekarbonizirati svoju električnu energiju do 2030., a zatim postići ugljičnu neutralnost 2050.

Ovaj će projekt smanjiti onečišćenje zraka u Westminsteru i “ojačati energetsku sigurnost zemlje”, zaključila je Miatta Fahnbulleh.