Nekadašnji veleposlanik Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević u razgovoru za naš list analizira rusku invaziju na Ukrajinu i njene posljedice.
– Katastrofa za Ukrajinu. Katastrofa za globalnu sigurnost.

I još veća katastrofa za europsku sigurnost. Sigurno je da je Ukrajina najveća žrtva koja će doživjeti kobne posljedice. Europa je kolateralna žrtva. Globalno nadmetanje Rusije i Sjedinjenih Država rezultiralo je potpunim ostvarivanjem američkih interesa u Europi, a da pritom Amerika nije morala u to ništa uložiti. Postignuta je homogenizacija NATO saveza. Povećana je ovisnost EU-a o Americi, posebno ona energetska. S tim da je još uvijek nejasno kakve će posljedice imati sankcije po rusko gospodarstvo. Ruski predsjednik geopolitička pitanja pretpostavlja ekonomskim, ali u ovom se trenutku još ne zna kakve će biti ekonomske posljedice.

Iznenađujući potez

Tko je najodgovorniji za ovo što se dogodilo?

– Sasvim sigurno da je najodgovorniji predsjednik Putin. Ali i njegove odluke treba sagledavati u kontekstu povijesti problema odnosa Zapada i Rusije. Zapad je 20 godina ignorirao ruska upozorenja o tome da širenje NATO pakta na istok za njih predstavlja sigurnosnu prijetnju. Međutim, Putin se odlučio na agresiju na Ukrajinu u trenutku kada je Zapad bio spreman pregovarati o tim pitanjima koja brinu Rusiju. I utoliko su ovi njegovi potezi iznenađujući.

Može li Ukrajina ovo preživjeti kao država?

– To je otvoreno pitanje. Putin je rekao da Ukrajina nema pravo biti država. S obzirom na ovu ekstenzivnu invaziju, pitanje je hoće li se Ukrajina moći obraniti. Ali čak i ako postigne svoj vojni cilj, Rusija će preuzeti jednu hipoteku s kakvom se nosio Sovjetski Savez. On se na kraju raspao i morao odustati od svih teritorijalnih osvajanja koja su nekada bila smatrana uspjesima. Mislim na okupaciju baltičkih zemalja tridesetih godina 20. stoljeća, kao i istočnoeuropski blok koji je bio pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Ukrajina već ima povijest vlada u izbjeglištvu. U ovom trenutku ne možemo reći što će se dogoditi s Ukrajinom, ali svakako je vrijeme za iskazivanje solidarnosti s ukrajinskim narodom.

Moguća podjela

Hoće li Putin okupirati cijelu Ukrajinu ili će samo proširiti područje koje ima pod praktičnom okupacijom još od 2014.?

– On je jutros oglasio da mu je cilj okupacija cijele Ukrajine.

Ali povijest pokazuje da bi se na zapadu Ukrajine ljudi zaista mogli odlučno oduprijeti?

– Točno. Ali čak ako i uspije okupirati cijelu Ukrajinu, time će Rusiji natovariti hipoteku za koju nije sasvim izvjesno da je Rusija može izdržati bez većih posljedica.

Zapadni Ukrajinci dizali su ustanke čak i za vrijeme Staljina.

– Točno. Temeljem nekih poteza SAD-a moglo bi se naslutiti, ne može se otvoreno tvrditi jer nema dokaza za to, da je Amerika spremna prihvatiti podjelu Ukrajine. Činjenica je da su svoje veleposlanstvo preselili u Lavov. Pozvali su i predsjednika Zelenskog da se preseli u taj grad na zapadu Ukrajine. To bi se možda moglo tumačiti i kao prešutni pristanak na podjelu Ukrajine. Relativno mlake američke reakcije na ovaj čin agresije isto tako možemo smatrati nekom vrstom prešutnog pristanka na to da Rusija na taj način definira svoju sferu interesa.

Ukrajinski problemi

Može li ruska vojska ući u Kijev?

– To je sada objavljeno kao ratni cilj. Može li ili ne, to ne ovisi samo o Rusima. To ovisi i ukrajinskoj vojsci. To na koncu ovisi i o odlučnosti ukrajinskog naroda da se brani. Jasno je da ni jedna država koja se brani ne može biti uspješna ako ne postoji odlučnost naroda da tu svoju državu obrani.

Kako vam se čini ta odlučnost, s obzirom na to da gledamo kolone automobila kojima Ukrajinci bježe prema Zapadu?

– Ukrajinska država ima puno problema koji otežavaju njezino funkcioniranje. Sasvim sigurno je da je Rusija nastojala uspostaviti i neku petu kolonu u Ukrajini. Sasvim je jasno bilo da ne postoji velika kohezija ukrajinskog društva. Predsjednik Zelenski čini se u tome nije uspio. Najčešće kada je suverenitet neke države ugrožen, onda dolazi do nacionalne homogenizacije. U Ukrajini se to samo djelomično ostvarilo. Ali kakvo god da je stanje u Ukrajini, to ne može biti opravdanje za ovo što je Rusija poduzela.

Kako je moguće da je Ukrajina tako nepripremljena? Snimke iz parkova kako civili vježbaju s drvenim puškama djelovale su apsurdno nakon 30 godina ukrajinske samostalnosti.

– Ukrajina ima oružane snage. Razina njihove pripremljenosti je izravna odgovornost tamošnjih vlasti. Ukrajinske oružane snage su dobile veliku pomoć u vojnoj opremi i naoružanju, kao i u obliku savjeta, ponajprije američkih vojnih stručnjaka. Zadaća je tijela državne vlasti da tu vojsku organiziraju i osposobe. Dobar dio opreme koju je ukrajinska vojska dobila prošlih tjedana vjerojatno i nije mogla biti stavljena u funkciju. Naime, što je oprema sofisticiranija, to je potreban dulji rok da bi se vojnici obučili za njenu uporabu.

Uloga SAD-a

Zbog čega se Rusija i Zapad nisu mogli dogovoriti da Ukrajina postane neutralna zemlja između Zapada i Rusije?

– Više je razloga za to. Prvo, političko raspoloženje u Ukrajini nije tome bilo naklonjeno. Drugo, glavni ukrajinski saveznik, SAD, nagovarao je predsjednika Zelenskog da to ne prihvati. I treće, sama Finska je spominjala finlandizaciju kao nepovoljno rješenje. Danas možemo razumjeti da bi postizanje statusa koji je Finska imala tijekom hladnog rata, za Ukrajinu bilo znatno bolje nego ovo što se danas tamo događa.

Gadna ruska propaganda

Ima li Putin podršku ruskog naroda za ovakvu akciju? Kakva je podrška Rusa za ovo što on sada radi?

– Teško je na to odgovoriti budući da nema pouzdanih ispitivanja javnog mnijenja. I nema organizirane oporbene snage koja bi bila legitimni izraz raspoloženja dijela ruskog stanovništva. U svakom slučaju promidžba je na djelu u ruskim medijima. I tamo se Ukrajinci demoniziraju kao nacisti. I ova se intervencija opravdava kao akcija zaštite ljudi koji govore ruski od napada razularenih ukrajinskih fašista.