„Svi zastupnici mogu mirne svijesti glasati za promjenu Ustava. Radi se o velikoj mjenici na budućnost naše zemlje a time i na budućnost nastupajućih generacija“, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz tijekom rasprave koje je prethodila glasanju o promjeni Ustava.


Merz je rekao da je planirano zaduženje opravdano i opasnošću koja Njemačkoj i Europi prijeti od Rusije.




„Rusija svakodnevno vodi rat ne samo protiv Ukrajine nego i Njemačke“, rekao je Merz i spomenuo kibernetičke napade te ciljana ubojstva i otmice političkih protivnika.


On je rekao i kako je investicija u Bundeswehr dobar temelj za jačanje obrambene sposobnosti Europe.


Dopredsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), koja s Unijom CDU/CSU vodi pregovore o koalicijskoj vladi,  Lars Klingbeil je odluku o novom paketu mjera koja osim jačanja obrambene sposobnosti jača i gospodarstvo i infrastrukturu zemlje nazvao „povijesnom“.


„Svijet se upravo prekraja po novom. Nitko ne čeka na Njemačku i nitko ne čeka na Europu“, rekao je Klingbeil.


Oporbena Alternativa za Njemačku (AfD) je odluku o ublažavanju tzv. dužničke kočnice, mehanizma koja je u Ustav ubačena nakon globalne financijske krize 2008., nazvao prevarom birača.


Dopredsjednik AfD-a Tino Chrupalla je Merzu predbacio da je popustio Zelenima dajući im jamstva da će dio od 500 milijardi eura predviđenih za obnovu infrastrukture biti uložen u projekte klimatske transformacije.


Demokršćanskoj Uniji CDU/CSU i SPD-u bili su za promjenu Ustava potrebni i glasovi stranke Zeleni.


Zeleni isprva nisu htjeli odobriti ukidanje zabrane zaduženja zbog toga što su smatrali da među projektima nema dovoljno mjera za sprečavanje klimatskih promjena.


Nakon toga su Unija CDU/CSU i SPD izašli Zelenima u susret odvojivši 100 milijardi eura iz paketa pomoći gospodarstvu za klimatske projekte.


Glasanje o promjeni Ustava je bilo potrebno provesti još u ovom sazivu Bundestaga kojemu je danas bila i posljednja sjednica.


U novom sazivu Bundestaga, čije konstitutivna sjednica je sljedećeg tjedna, Unija, SPD i Zeleni ne bi imali potrebnu dvotrećinsku većinu.


AfD i stranka Ljevica su htjeli hitnim postupcima pri Ustavnom sudu spriječiti današnje glasanja pod obrazloženjem da Bundestag u odlasku nema legitimitet za promjenu ustava, ali su žalbe odbijene.


Današnju promjenu Ustava u petak još mora odobriti i dom saveznih pokrajina, Bundesrat.