Američki predsjednik Joe Biden objasnio je u nedjelju da SAD nema politiku promjene režima u Rusiji, nakon izjave da ruski predsjednik Vladimir Putin “ne može ostati na vlasti”.

Bidenovi komentari u Poljskoj u subotu oštra su eskalacija američkog pristupa Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, ocjenjuje agencija Reuters.

Najviši američki diplomati u nedjelju su ublažavali njegovu izjavu i Biden je odgovarajući novinaru nakon izlaska s mise u Washingtonu na pitanje poziva li na promjenu režima u Rusiji, kratko odgovorio: “Ne”.

Julianne Smith, američka veleposlanica u NATO-u, ranije je nastojala staviti u kontekst Bidenove komentare rekavši da su slijedili dan nakon razgovora s ukrajinskim izbjeglicama u Varšavi.

Ruska invazija u mjesec dana prisilila je četvrtinu ukrajinskog stanovništva od 44 milijuna ljudi da napusti svoje domove.

“U tom trenutku mislim da je to bila ljudska reakcija na priče koje je čuo taj dan”, rekla je Smith za CNN-ov program “State of the Union” prije nego što je dodala: “SAD nema politiku promjene režima u Rusiji. Točka”.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je na konferenciji za novinare u Jeruzalemu da će svaka odluka o budućem vodstvu biti “na ruskom narodu”.

Republikanci su jasno rekli da je Bidenova primjedba nesretna pogreška.

Senator James Risch, najviši republikanac u Odboru za vanjske odnose američkog Senata, nazvao je Bidenove izjave “strašnim gafom” i rekao da bi volio da se predsjednik držao scenarija.

“Većina ljudi koji se ne bave vanjskim odnosima ne shvaćaju da tih devet riječi koje je izgovorio može izazvati erupciju kakvu su izazvale”, rekao je za CNN.

“To će izazvati velik problem”, rekao je, misleći na Bidenovu izjavu u Varšavi: “Zaboga, ovaj čovjek ne može ostati na vlasti”.

Senator Rob Portman, koji je također u odboru, ustvrdio je da je to pogrešan korak u javnosti u ratno vrijeme.

“To ide na ruku ruskim propagandistima i Vladimiru Putinu. Dakle, to je bila pogreška”, rekao je Portman za NBC-jev program “Meet the Press”.

Ukrajinski otpor

Sjedinjene Države nastoje izbjeći izravan vojni sukob s Rusijom koja je izvršila invaziju na Ukrajinu, ubrzavajući isporuke oružja Kijevu kako bi pomogle njegovoj borbi, ali isključujući slanje vojnika u zemlju ili nametanje zone zabrane letova.

Ta je potpora pojačala ukrajinski otpor koji je žešći nego što se očekivalo, a Rusija nakon više od mjesec dana borbi nije uspjela zauzeti ni jedan veći ukrajinski grad.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Zapad da Ukrajini isporuči tenkove, zrakoplove i projektile kako bi se obranili od ruskih snaga.

U sukobu su ubijene tisuće ljudi, iz zemlje je otišlo gotovo 3,8 milijuna ljudi i više od polovice ukrajinske djece moralo je napustiti svoje domove, prema Ujedinjenim narodima.

Moskva kaže da ciljevi onoga što Putin naziva “posebnom vojnom operacijom” uključuju demilitarizaciju i “denacifikaciju” susjeda. Ukrajina i njezini zapadni saveznici to nazivaju izgovorom za ničim izazvanu invaziju.

(Hina) xbv ymaš