Azerbajdžan je u srijedu priopćio da se vojna operacija u Nagorno-Karabahu, njezinoj odmetnutoj regiji pod kontrolom Armenaca, uspješno nastavlja unatoč pozivima svjetskih sila i čelnika UN-a na zaustavljanje krvoprolića.

Nakon mjeseci rastućih napetosti u Nagorno-Karabahu, spornoj regiji na južnom Kavkazu, Azerbajdžan je ovaj tjedan poslao snage ojačane topništvom u nastojanju da vrati kontrolu nad tim dijelom zemlje.

Vojne mjere “uspješno se nastavljaju” uništavanjem oružja i vojne opreme u toj regiji, objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane na platformi Telegram.

Planinski Karabah međunarodno je priznat kao azerbajdžanski teritorij, ali njegovim dijelom upravljaju separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina.

Armenija tvrdi da u toj regiji nema njezinih vojnih snaga.

Američki državni tajnik Antony Blinken telefonski je razgovarao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, pozivajući Azerbajdžan da “odmah prekine vojne akcije” i deeskalira situaciju.

State Department je naveo da je Alijev “izrazio spremnost” da prekine neprijateljstva i održi sastanak s predstavnicima Nagorno-Karabaha.

Blinken je rekao Pašinjanu da Armenija ima punu podršku Washingtona.

Ruske novinske agencije, pozivajući se na ured azerbejdžanskog predsjednika, prenijele su da je Alijev rekao Blinkenu da će Azerbajdžan prekinuti svoju operaciju tek nakon što armenski borci polože svoje oružje i predaju se.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na “trenutni prekid borbi” nakon što su Europska unija, Francuska i Njemačka osudile vojnu akciju Azerbajdžana.

Armenija je zauzela velike dijelove tog teritorija u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza, a Azerbajdžan je vratio veći dio u šestotjednom sukobu 2020., okončanom primirjem uz rusko posredovanje.

Nije jasno hoće li operacija Azerbajdžana izazvati rat s Armenijom.

Rusija nastoji očuvati svoj utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i plinovodima, suočena s većim angažmanom Turske, koja podupire Azerbajdžan.

Separatističke vlasti u Karabahu rekle su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dva civila, a više od 200 ozlijeđeno u vojnoj operaciji Azerbajdžana u utorak.

Azerbajdžan je objavio da je na područjima Karabaha pod njihovom kontrolom dvoje poginulih.

Stanovnici nekih sela evakuirani su, a Azerbajdžan je poručio da su otvoreni “humanitarni koridori” za evakuacije.

Moskva je rano u srijedu pozvala obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se provedbi sporazuma o prekidu vatre iz 2020.

“Pozivamo sukobljene strane da odmah zaustave krvoproliće, zaustave neprijateljstva i zaustave stradanje civila”, navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju objavljenom na platformi za razmjenu poruka Telegram.

Odnosi Rusije i Armenije, ranije tradicionalnih saveznika, urušili su se otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. i dodatno su se pogoršali posljednjih mjeseci zbog, kako Armenija kaže,

neuspjeha Moskve da u potpunosti osigura poštivanje sporazuma o prekidu vatre iz 2020.

Armenija, koja je povremeno vodila mirovne pregovore s Azerbajdžanom, uključujući o budućnosti Karabaha, osudila je azerbajdžansku “agresiju punih razmjera” protiv naroda Karabaha i optužila Azerbajdžan za granatiranje gradova i sela.

Azerbajdžan tvrdi da je njegova namjera “razoružati i osigurati povlačenje armenskih oružanih snaga s naših teritorija i neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu”.

Francuska je pozvala na hitni sastanak Vijeća sigurnosti zbog “ilegalne i neopravdane” operacije Bakua u Nagorno Karabahu.