BEČ – U Austriji do sada nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj povezan s primanjem cjepiva protiv koronavirusa, priopćio je u utorak u Beču Savezni ured za sigurnost zdravstvenog sustava (BASG), a u zemlji je danas ponovno počelo cijepljenje cjepivom AstraZenece.

Uzrok smrti

„Vlastima je poznato 48 smrtnih slučaja koja su se dogodila odmah nakon cijepljenja: 46 cjepivom Biontech/Pfizer te po jedno cijepljenje cjepivom Moderna i AstraZeneca“, stoji u priopćenju BASG-a.

Kako je nadalje priopćeno, kod troje preminulih pacijenata je obdukcijom isključena mogućnost povezanosti uzroka smrti s cijepljenjem.

Kod daljnjih 16 preminulih je cijepljenje izvršeno tijekom inkubacije koronavirusa od čega su pacijenti kasnije i umrli, a kod 21 umrlog uzrok smrti je povezan s teškim prijašnjim bolestima od kojih su ovi pacijenti patili.

„U slučaju jedne 49-godišnje pacijentice koja je nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca preminula od posljedica tromboze ne postoji uuzročna poveznica s cijepljenjem“, priopćio je BASG.

Trenutno se provode „sva potrebna istraživanja“ kako bi se do kraja isključila povezanost ove smrti s cjepivom AstraZeneca.

Austrija je nakon privremenog prekida od danas ponovno počela provoditi cijepljenja cjepivom AstraZeneca te će tako nastaviti sve do eventualne odluke EU da se prekine.

Korektivni mehanizam

Austrija i nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, među kojima i Hrvatska, traže korektivni mehanizam za distribuciju cjepiva protiv covida-19 u Europskoj uniji, nakon pritužbi da je raspodjela cjepiva po zemljama članicama neravnomjerna, rekao je u utorak austrijski kancelar Sebastian Kurz.

“Važno je da se pobrinemo za uspostavu korektivnog mehanizma, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i šefom Vijeća EU-a Charlesom Michelom”, kazao je Kurz na zajedničkoj konferenciji za novinare s čelnicima Bugarske, Slovenije i Češke.

Sastanku Kurza s Bojkom Borisovim, Janezom Janšom i Andrejom Babišom video vezom su se pridružili i hrvatski premijer Andrej Plenković te Arturs Karinš, premijer Latvije.

“Mora biti moguće uspostaviti korektivni mehanizam”, dodao je austrijski kancelar. “Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje jednog korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom cjepiva”, rekao je Plenković. Dodao je da time žele “kompenzirati zastoj koje su pojedine zemlje doživjele zbog sporije distribucije cjepiva AstraZenece”.

Šestorica čelnika su prošli mjesec uputili pismo šefici EK-a Von der Leyen i predsjedniku Vijeća EU-a Michelu i upozorili da se distribucija cjepiva ne odvija sukladno broju stanovnika svake pojedine članice, kako je prethodno bilo dogovoreno.

“Dogovorili smo se da ćemo u ovom pothvatu ujediniti snage jer znamo da smo zajedno jači kao EU i zato što nitko u EU neće biti siguran od koronavirusa prije nego svi budu sigurni. Također, osiguravanje toga da sve države članice EU-a, male ili velike, imaju jednaki pristup cjepivu protiv covida kao zasad ograničenom resursu, pitanje je europske solidarnosti”, napisali su tada državnici.

Podsjetili su da je u zaključcima nakon videokonferencije Europskog vijeća 21. siječnja Michel naveo kako su “čelnici potvrdili da cjepiva trebaju biti distribuirana istovremeno i razmjerno stanovništvu”.

Europska komisija i Vijeće, rekao je danas Kurz, rade kako bi “pronašli rješenje”.

Bruxelles je u međuvremenu priopćio da je na snazi tzv. mehanizam redistribucije doza koje neke zemlje nisu iskoristile po sistemu “pro rata” te da je na zemljama članicama da odluče žele li se vratiti na distribuciju cijepiva strogo poštujući metodu raspodjele razmjerno broju stanovnika.

Bugarska i Latvija procijepile su najmanji postotak svog odraslog stanovništva u EU, 4,1 posto. Hrvatska je cijepila pet posto odraslog stanovništva, Austrija 7,8 posto, a Malta 14,9 posto.