Europska komisija jasno se ovog tjedna izjasnila za proširenje schengenskog područja bez kontrole na granicama na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.

“Krajnje je vrijeme da im poželimo dobrodošlicu”, izjavila je povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson u srijedu u Bruxellesu.

Vlasti u Bruxellesu pozvale su države EU-a da ovim trima članicama omoguće “puno sudjelovanje” u schengenskom prostoru.

Glasovanje bi se trebalo održati u Bruxellesu 8. prosinca i potrebna je jednoglasna odluka. Samim time protivljenje i jedne zemlje može blokirati pristupanje Schengenu.

Prvi glasovi protivnika

No, sad stižu prvi glasovi protivnika proširenja. Među njima je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner iz konzervativne stranke ÖVP.

“Nije vrijeme za glasovanje o produženju sada ako sustav vanjskih granica ne funkcionira”, rekao je Karner za austrijski list Kurier.

Prema pisanju Kuriera okidač njegova otpora jest rijeka izbjeglica koja se preko Balkana slijeva u srednju Europu.

U Austriji je ove godine već uhićeno više od 90.000 migranata, od kojih 75.000 nije bilo registrirano ni u jednoj drugoj zemlji EU-a, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova.

Proširenje će stoga biti vruća tema na posebnom sastanku ministara unutarnjih poslova sljedećeg tjedna. O ulasku Hrvatske glasat će se odvojeno, dok će se o ulasku Rumunjske i Bugarske glasovati u paketu, najavilo je češko predsjedništvo EU.

Stav austrijskog ministra

“Širenje pokvarenog sustava ne može funkcionirati. Situacija u Europi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela”, stav je austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera.

Schengenski prostor uključuje sve zemlje EU osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Rumunjske i Cipra, kao i četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Na unutarnjim granicama u schengenskom području u pravilu nema stacionarnih provjera identiteta.

Osobito nakon migracijske krize 2015., ovo je načelo suspendirano od strane niza zemalja, uključujući Austriju. Primjerice, Slovenija se već godinama žali da Austrija produljuje granične kontrole, što drži suprotnim pravu EU.

Slovenska najava

Slovenija se stoga zauzima da se postave jasna pravila kako bi se unutarnje kontrole u schengenskom prostoru ograničile što je moguće više, odnosno da se uvode samo kada je to nužno.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ovog tjedna je najavila da je njezina vlada spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njezina ulaska u schengenski prostor, bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska.

“Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar schengenskog prostora sljedeći dan, tjedan, mjesec ako i kada to bude potrebno”, rekla je Fajon koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU.

“Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica”, naglasila je.

Rekla je također da vlada priprema jednostranu izjavu po kojoj Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje odluku arbitražnog suda o međusobnom razgraničenju, koju Hrvatska ne priznaje jer smatra postupak arbitraže kompromitiranim postupcima slovenske strane.