Mnogi arapski čelnici i dužnosnici odali su počast papi Franji, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, pohvalno govoreći o njegovu jasnome stavu protiv rata u Gazi i njegovoj predanosti međureligijskom dijalogu.

Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas pozdravio ga je kao “lojalnog prijatelja palestinskog naroda”, izvijestila je službena novinska agencija Wafa.

“Danas smo izgubili vjernog prijatelja palestinskog naroda i njegovih legitimnih prava”, rekao je Abas, istaknuvši da je papa Franjo “priznao palestinsku državu i odobrio podizanje palestinske zastave u Vatikanu”.

Istodobno je Basem Naim, član političkog ureda Hamasa, koji je 2007. preuzeo vlast u Pojasu Gaze, pozdravio Papino protivljenje ratu između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta koji traje već više od 18 mjeseci.

“Papa Franjo je bio nepokolebljiv branitelj legitimnih prava palestinskog naroda, posebno kroz svoj čvrsti stav protiv rata i genocidnih djela počinjenih nad našim narodom u Gazi posljednjih mjeseci”, objavio je.

Papa je u nedjelju u poruci u povodu proslave Uskrsa, koju je pročitao njegov suradnik s balkona bazilike svetog Petra u Rimu osudio “dramatičnu i tešku humanitarnu situaciju” u Gazi, upozorivši na “ozračje sve većeg antisemitizma”. Ponovio je poziv na prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca.

U Kairu je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Abul Gheit pozdravio Papu i “njegov glas koji je osuđivao izraelsku brutalnost (…) do posljednjeg trenutka.”

“Kompas pape Franje o palestinskom pitanju uvijek je pokazivao u pravom smjeru”, rekao je, podsjetivši na “njegovu svakodnevnu komunikaciju s ljudima u Gazi, dok su trpjeli nasilnu izraelsku agresiju i bombardiranje”.

Čovjek mira

Veliki imam Al-Azhara, najviše institucije sunitskoga islama, također sa sjedištem u Kairu, pohvalno je govorio o Papinoj predanosti međureligijskom dijalogu, nazvavši ga “simbolom čovječnosti”.

On je “ojačao odnose s Al-Azharom i islamskim svijetom svojim posjetima brojnim arapskim i muslimanskim zemljama i svojim poštenim i ljudskim razmišljanjem, posebno u pogledu agresije na Gazu i borbe protiv islamofobije”, rekao je šeik Ahmed al-Tayeb.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi o papi Franji govorio je kao o izvanrednoj svjetskoj ličnosti koja je “neumorno radila na promicanju tolerancije i poticanju dijaloga (…) i bila zagovornik palestinske stvari”.

Kralj Abdulah od Jordana odao je počast “čovjeku mira, omiljenom zbog svoje dobrote, poniznosti i neumornih napora da okupi ljude”.

U Libanonu, zemlji u kojoj je proglašena službeno trodnevna žalost, predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski predsjednik države u arapskom svijetu, pozdravio je “branitelja dijaloga između religija i kultura”.

Islamistički pokret Hezbolah opisao ga je kao čovjeka koji je “radio na izgradnji mostova među religijama”, ističući “njegove jasne stavove protiv izraelske agresije u Gazi”.

U Iranu, susjednoj zemlji arapskom svijetu i pristaši Hezbolaha, predsjednik Masud Pezeškijan pohvalno je govorio o Franjinim “jasnim stavovima u osudi genocida koji je počinio izraelski režim u Gazi”.

Marokanski kralj Mohamed VI. pozdravio je Papin rad jer je bio “posvećen vrijednostima mira, dijaloga, tolerancije i suživota među monoteističkim religijama”.