Tek svaki drugi student u Hrvatskoj uspije se zaposliti u roku od godinu dana nakon što diplomira, a u prosjeku svaki četvrti dobije posao u struci s punom satnicom i ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Gotovo polovina njih zaposli se u državnom ili javnom sektoru, a tek svaki peti posao dobije putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Udio zaposlenih u struci je manji od 64 posto, a plaće koje primaju na početku karijere kreću se za većinu u rasponu od 5.000 do 7.000 kuna. U brzom pronalaženju posla, i to bolje plaćenog, očekivano najbolje prolaze oni koji su studirali tehničke ili prirodne znanosti, i to osobito ako su muškog roda.

Pokazalo je to istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata koji su na hrvatskim visokim učilištima diplomirali u akademskoj godini 2018./2019., što ga je tijekom 2020. godine provel Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

U istraživanju je sudjelovalo 16 posto svih studenata koji su diplomirali u 2019., a bilo ih je oko 33,5 tisuća. Poražavajuć je podatak da je odmah po diplomiranju 5,4 posto studenata iselilo u inozemstvo, što znači da u generaciji Hrvatsku napusti više od 1.500 mladih sa svježe stečenom diplomom.

Posao u struci

U prvoj godini od diplomiranja zaposlilo se najviše onih s diplomom integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, čak 86,9 posto. S diplomom diplomskog sveučilišnog studija zaposlilo se 74,5 posto diplomiranih, a sa specijalističkih diplomskih stručnih studija 75,8 posto.

Polaznici preddiplomskih sveučilišnih studija uglavnom nastavljaju studirati, a s tom diplomom zaposleno ih je samo 29,3 posto.

Studenti koji završe preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada, jer ih stručni studiji tome i usmjeravaju, no uspije se zaposliti tek svaki drugi, što govori da su nam preddiplomski studiji nedovoljno prepoznati na tržištu rada i ne osiguravaju posao u struci.

Zanimljivo je da oko 42 posto studenata nakon diplome posao pronalazi u javnom ili državnom sektoru, što je povećanje od 4,2 posto u odnosu na posljednje takvo istraživanje provedeno 2017. godine, kad ih se u tom sektoru zapošljavalo 37 posto.

U struci se, s druge strane, unatoč pokušajima usklađivanja studijskih programa s tržištem rada, uspije zaposliti sve manje diplomiranih.

Tako ih se u 2020. u svojoj struci zaposlilo oko 64 posto, dok je taj udio u 2017. godini bio značajno veći, čak 78 posto.

Do posla se diplomom u samo 18 posto slučajeva dolazi putem zavoda za zapošljavanje, dok je još pruje pet godina HZZ bio glavni posrednik u zapošljavanju mladih diplomiranih radnika. Danas prednjače oni koji su se zaposlili direktnim javljanjem poslodavcu (njih 32 posto), dok se preko obitelji, prijatelja ili poznanika zaposli njih 18 posto.

Važne ocjene

O tome kakav je u nas status mladog visokoobrazovanog radnika najbolje govori podatak da gotovo 12 posto onih koji su se zaposlili ima primanja niža od 3.500 kuna, a samo šest posto plaću veću od 10.000 kuna.

Najviše plaće u pravilu dobivaju oni koji su završili studij s prosječnom ocjenom izvrstan, a takve mahom poslodavci »proberu« već na fakultetu. Mahom se radi o poslodavcima iz privatnog sektora.

U najviše slučajeva, na prvom poslu nakon diplome može se računati s plaćom u rasponu od 5.000 do 7.000 kuna (njih 40 posto), dok svaki četvrti mladi radnik s diplomom ima plaću između 3.500 i 5.000 kuna.

U potrazi za kvalitetnim poslom bolje prolaze studenti iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama, jer oni, u prosjeku, nakon diplomiranja u kratkom vremenu pronađu bolje plaćene poslove od svojih kolega.

Zanimljivo je da zadovoljstvo prvim radnim mjestom uglavnom korelira s visinom plaće. Prema istraživanju, više od 60 posto zadovoljno je svojom plaćom, ali u potpunosti njih manje od 30 posto.

Gotovo 15 posto mladih s diplomom nije zadovoljno ni trenutnim poslom, ni plaćom. Zadovoljniji su, u pravilu, oni koji se zaposle u privatnom sektoru, i to u struci za koju su se obrazovali.

Ženama teže

Posebno loše u priči o zapošljavanju nakon završenog fakulteta ili visoke škole prolaze žene. One dolaze iz gimnazija, s boljim ocjenama, i visoko obrazovanje završavaju s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muške kolege (3,83), ali se nakon diplome teže zapošljavaju.

One se dvostruko češće zaposle u državnom ili javnom sektoru: u prosjeku svaka druga studentica i svaki četvrti student tu će pronaći posao nakon što diplomira.

S druge strane, plaće su im niže i manje su zadovoljne trenutnim poslom, što ne čudi uz podatak da ih dvostruko više od muškaraca ima plaću nižu od 3.500 kuna, a četverostruko je manje žena među diplomiranima s plaćom iznad 10.000 kuna.

Kao razloge svoje nezaposlenosti mladi koji su diplomirali najčešće navode nedovoljnu ponudu poslova u struci, a manje od 10 posto žali se na neprihvatljive uvjete zaposlenja ili nedovoljnu pripremu za tržište rada u okviru visokog učilišta.

Ostali navode različite razloge, od korupcije i namještanja natječaja za posao, do nestabilnosti na tržištu rada uslijed pandemije, činjenice da poslodavci traže radno iskustvo, ili osobnih razloga.

Doktorski studij ne jamči ni plaću, ni posao

Istraživanje je pokazalo da onaj tko završi doktorski studij i ima najvišu razinu obrazovanja, najčešće ima najnižu plaću. Tako svaki treći ima plaću nižu od 3.500 kuna, a manje od pet posto može se podičiti plaćom većom od 10.000 kuna.

To se objašnjava činjenicom da su mnogi među njima u statusu znanstvenih novaka ili poslijedoktoranada na sveučilištima ili institutima ili su zaposleni na privremenim poslovima i čekaju bolje radno mjesto.